Industrijska konoplja je pored suncokreta, šećerne repe i duvana bila ne tako davno glavna industrijska kultura na našem području. Pored upotrebe u brodogradnji, vojnoj i tekstilnoj industriji, industrijska konolja ima značaj i u građevinarstvu i automobilskoj industriji, a njen drvenasti deo namenjen je izdvajanju vlakana za izradu hartije i ogrevnog materijala. Seme industrijske konoplje je hrana za ptice, a s obzirom na lekovita dejstva koristi se u farmaceutskoj industriji.
Neadekvatna primena pojedinih delova biljke dovela je do zabrane gajenja. Međutim, pravilnikom Ministarstva poljoprivrede utvrđeni su uslovi gajenja industrijske konoplje. Pravilnikom se propisuju sorte konoplje koje se mogu gajiti, uslovi koje mora ispunjavati pravno ili fizičko lice za dobijanje dozvole za gajenje, način izdavanja i rok važenja dozvole, kao i troškovi izdavanja dozvole za gajenje konoplje.
Industrijska konoplja je biljka velikih potreba u vlazi zbog velike produkcije organske materije, ali i svetlosti.
To je kultura rane prolećne setve koja ne podnosi gajenje u monokulturi, a najbolji predusevi industrijske konoplje su strna žita, krompir, crvena detelina i stočni grašak. Ona je odlična predkultura svim kulturama jer ostavlja zemljište u nezakorovljenom stanju i omogućava blagovremenu obradu zemljišta za narednu kulturu.
Obrada zemljišta je najbitnija agrotehnička mera od koje zavisi prinos. Prihrana azotom se izostavlja zbog slabog efekta prihrane pogotovo u sušnim uslovima gajenja. Azot bi trebalo uneti u zemljište, kako bi prešao u hranivi rastovr zemljišta i efekat prihrane bio očevani. Dubina setve je 3-4 cm, na lakšim zemljištima i sa manjkom vlage može dublje, a na težim zemljištima i uslovima dovoljne vlage može pliće. Vreme setve industijske konoplje je od kraja marta do polovine aprila, a za konoplju koja se koristi za seme vreme setve je od polovine aprila do polovine maja. Gustina setve i vreme setve zavise od namene gajenja. Od mera nege važna je mera pinciranja. Ovom merom biljke industrijske konoplje se na 15-20 cm visine skraćuju, najčešće kosačicama i tako se intenzivira grananje, smanjuje porast i samim tim olakšava žetva i povećava prinos. Žetva industrijske konoplje obavlja se žitnim kombajnima, a prosečan prinos kreće se od 1,5-2 t/ha semena koje je vrlo cenjeno. Žetva je otežana jer su vrlo gruba vlakna biljke, a sama biljka vrlo žilava. Žanju se vršni delovi cvasti, u svrhu korišćenja semena, a ostali deo biljke se kosi i koristi za različite potrebe ili uništava taruperima.
Sorte konoplje Helena i Marina, koje su nastale u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo, institutu od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, nalaze se na svetskoj i evropskoj sortnoj listi i izvoze se širom sveta.
Znanje i iskustvo stručnjaka iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, koji će rado dati savete poljoprivrednim proizvođačima, će omogućiti kvalitetan uzgoj industrijske konoplje širom naše zemlje.