Poljoprivredni proizvođači koji se bave stočarstvom na svojim njivama gaje krmno bilje, koje koriste za proizvodnju kabaste stočne hrane, među koje spadaju lucerka, crvena detelina i stočni grašak. Krmno bilje ne zahteva velika ulaganja a daje visoke i stabilne prinose, te i ove godine vlada veliko interesovanje za setvu ovih leguminoza.

Stočni grašak

Optimalan rok za setvu stočnog graška počeo je polovinom februara i većina poljoprivrednih proizvođača je završila sa setvom, ali još uvek nije kasno da se sada poseje s obzirom na temperaturu i količine padavina.

Lucerka

Počeo je i optimalan rok za setvu lucerke, a niske temperature će taj rok produžiti. Za lucerku je ključna priprema zemljišta, jer ona kad se poseje koristi se narednih pet do sedam godina. Zemljište mora biti poravnato, a preporuka stručnjaka je da se zemljište pre setve povalja, po mogućnosti sa glatkim valjcima, a posle setve kembridž valjcima. Dubina setve je bitan faktor proizvodnje jer je seme lucerke veoma sitno i najdublje što može da se poseje je na 2cm, jer sve dublje od toga neće dati zadovoljavajući sklop. U istraživanjima koja su sprovedena u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo pokazalo se da je setvena norma od 8 kg po hektaru dovoljna, međutim ukoliko poljoprivredni proizvođači nemaju savremene sejalice stručnjaci iz Instiuta preporučuju setvenu normu od 15-16 kg po hektaru, navodi dr Snežana Katanski iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.

Primena agrotehničkih mera, pre svega suzbijanje korova i štetočina, kosidba, manipulacijom pokošene mase nakon kosidbe utiče na trajanje lucerišta. Pravi momenat košenja treba odrediti na osnovu fenološke faze, ne treba pratiti datum, već rast i razvoj same biljke.

Starija, već posejana lucerišta kreću sa porastom polovinom februara, a do tada su neki poljoprivredni proizvođači uradili zimsko drljanje, koje je veoma poželjna agrotehnička mera zbog suzbijanja korova. U narednom periodu počinje primena mera za suzbijanje korova na parcelama na kojima to nije urađeno, a čeka se i početak prvog otkosa, od kojeg zavisi svaki sledeći otkos i ukupan bilans prinosa na kraju godine.

Vilina kosica predstavlja problem za ratare. Između ostalog nastaje korišćenjem stajskog đubriva, koji je izvor velikog broja korova, među kojima je upravo vilina kosica. Da bi se izbegao ovaj problem potrebno je sejati deklarisano seme.

Za sve stručne savete poljoprivredni proizvođači mogu da se obrate stručnjacima iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.