Setva strnih žita širom naše zemlje je završena, iako su neki poljoprivredni proizvođači setvu počeli u novembru, čak i decembru. Procenjeno je da je pšenica posejana na oko 635.000 hektara.

Nije prvi put da se setva pšenice produžava na kasnije rokove, iako stručnjaci savetuju iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju poljoprivredne proizvođače da setvu obave u optimalnom roku, jer svako odlaganje donosi rizik smanjenja prinosa. U višegodišnjem proseku setva pšenice obavljena između 10. i 20. oktobra davala je najveće prinose, dok setva posle 10. novembra donosila je niže prinose, uz veliku varijabilnost po godinama. U nekim godinama se optimalni rok setve pomera u zavisnosti od vremenskih uslova u tom periodu.

Veoma je bitan početak prolećnog dela vegetacionog perioda, kada se temperature stabilizuju iznad 5 °C. U godinama kada postepeno raste temperatura, nastavak prolećnog dela vegetacije pšenice nastupa u drugoj polovini marta, kada se nastavlja vegetativna faza, započeta posle nicanja, tokom jeseni i zime. Ta faza predstavlja nastavak ukorenjavanja, formiranje čvora bokorenja, u kome počinje inicijacija bočnih izdanaka, kao i začetak bočnih korenova. Za kasnije zasejanu pšenicu je veoma važno da se ne desi nagli skok temperature, iznad 10°C, jer bi to bio signal biljci za prelazak u generativnu fazu – vlatanje. Početak vlatanja takve pšenice treba da počne posle 10. aprila. U takvim uslovima, pšenica koja je posejana u kasnijim rokovima setve, može da razvije solidan potencijal za prinos. Međutim, za to vreme će se pšenica iz normalnih, optimalnih rokova intenzivno bokoriti i stvoriti čak pet do sedam bočnih izdanaka po biljci. Nastaće sklop od preko 2000 do 2500 izdanaka po kvadratnom metru, a takav sklop ne može da iznese više od 800 do 1000 plodnih klasova. Ostali bočni izdanci će odumreti zbog nedostatka svetlosti – potrošiće vodu i hraniva, ali neće dati rod. Zato pšenicu treba sejati u optimalnim rokovima, sa manjim brojem klijavih zrna (400-500) po kvadratnom metru, jer će tada biljke imati dovoljno vremena da razviju korenov sistem i započnu bokorenje pre zimskog prekida vegetacije.

Za sve stručne savete poljoprivredni proizvođači mogu da se obrate stručnjacima iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.