Proizvodnja i prerada organske soje je u stalnom porastu jer se proizvodnja obavlja bez upotrebe mineralnih hraniva, pesticida, hormona i drugih štetnih materija. Dobijeni proizvodi su zdravstveno bezbedni i zbog toga se broj potrošača organski proizvedene soje iz dana u dan povećava.
Sorta soje NS Galina je posebno povoljna za organsku proizvodnju. U intenzivnim uslovima gajenja ostvaruje izuzetno visok prinos, iznad 4,5 t/ha, a odlikuje se odličnom adaptabilnošću prema različitim agroekološkim uslovima gajenja. Galina je rana sorta, grupe zrenja 0, dužine vegetacije 115 do 120 dana. Optimalna gustina setve je 500.000 klijavih zrna po hektaru, seje se tokom aprila i u prvoj dekadi maja meseca. Osim u našoj zemlji, registrovana je u Hrvatskoj, Rumuniji, Moldaviji i Ukrajini i nalazi se na Evropskoj sortnoj listi.
Soja (Glycine max. (L.) Merr.) je najvažnija leguminozna biljna vrsta, pogodna i za organsku proizvodnju jer je:
- glavni izvor biljnih proteina u ljudskoj ishrani i ishrani domaćih životinja (u zrnu soja ima oko 40% proteina koji sadrže sve esencijalne aminokiseline – lizin, triptofan, metionin i dr., a sadrži i 20-25% ulja sa povoljnim masnokiselinskim sastavom, velike količine mineralnih materija i vitamina.
- soja je azotofiksator, poboljšava plodnost zemljišta kroz fiksaciju azota. Svojom sposobnošću fiksiranja azota iz vazduha obezbeđuje biljku dovoljnim količinama azota, smanjujući tako upotrebu azotnih đubriva.
- vrlo dobro se uklapa u plodored, dobar je predusev, a najbolji predusevi su joj pšenica, kukuruz i šećerna repa.
Visoki prinosi i kvalitet zrna soje su dokazi da se ona uspešno može gajiti u sistemu organske proizvodnje u mnogim delovima Srbije, uz pravilnu rejonizaciju i pravilnu primenu agrotehnike. U organskoj proizvodnji soje bitne su sledeće preventivne mere borbe protiv korova: pravilan tretman žetvenih ostataka i nusproizvoda primarne poljoprivredne proizvodnje; primena plodoreda; gajenje međuuseva; združivanje useva, iskorišćavanje alelopatskih odnosa itd. Useve koji poseduju prirodne hemijske toksine ili određenu alelopatsku vrednost, treba iskoristiti u preventivi protiv korova, bolesti i štetočina. Soja je biljka koja reaguje na nedostatak vlage, posebno u fazi formiranja mahuna i nalivanja zrna. Navodnjavanjem se poboljšavaju uslovi u sušnim periodima, te se omogućavaju optimalni uslovi za rast i razviće biljaka soje, pri čemu se ostvaruju visoki prinosi veoma dobrog kvaliteta zrna. Kvalitetna i pravovremena žetva je veoma bitan momenat za uspeh proizvodnje organske soje. Sadržaj vlage u zrnu je veoma značajan, najoptimalniji uslovi za žetvu su kada vlaga u zrnu iznosi 12–15 %. Zrno sa manjom vlagom je znatno osetljivije na udare, a zrno sa većom vlagom bi trebalo sušiti.
Kontrola tokom proizvodnje organske soje je obavezna kako bi do kupca stiglo sertifikovano seme vrhunskog kvaliteta. Organsku proizvodnu orijentaciju određuju zaštita ekosistema i mogućnost prodaje na tržištu „zdrave hrane“. Za organsku proizvodnju soje treba vremena i strpljivosti jer produktivnost raste polako, svake godine.
Dr Vera Popović
Odeljenje za organsku proizvodnju i biodiverzitet