Žetva ozimog stočnog (proteinskog) graška sorte NS Mraz, koji je posejan početkom oktobra 2014. godine, počela je 12.06.2015, što se smatra optimalnim rokom za skidanje ove kulture. Značajno je napomenuti da je žetva obavljena 7-10 dana pre žetve ozimog ječma, što proizvođačima omogućava postepenu žetvu najpre graška, potom ječma i na kraju pšenice.
Na poljima Instituta za ratarstvo i povrtarstvo na Rimskim Šančevima ostvaren je prosečan prinos zrna od 4900 kg/ha i 4700 kg/ha.
Individualni poljoprivredni proizvođač Žolt Lalić je 17.06.2015. na svom imanju u Senti na površini od 1 ha dobio 5130 kg zrna graška sorte NS Mraz.
U okviru organske biljne proizvodnje na parcelama organske farme „Global seed“ u Čurugu, žetva NS Mraza počela je 19.06.2015. i na površini od 50 ha dobijen je prosečan prinos zrna od 4100 kg/ha.
Na imanju poljoprivrednika Lakatoš Atile u ataru sela Bajše pokraj Bačke Topole, žetva ozimog graška obavljena je 22.06.2015, pri čemu je na 2 ha površine dobijen prosečan prinos zrna od 5400 kg/ha.
NS Mraz je prva domaća ozima sorta proteinskog graška za zrno. Vrlo rana sorta, ujednačenog sazrevanja, žanje se za zrno od polovine do kraja juna meseca. Ova sorta ima stablo visine 60-80 cm, afila tip lista, liske su preobražene u vitice što omogućava međusobno povezivanje biljaka u ranim fazama rasta i razvića i sklop koji ostaje nepolegnut do same žetve.
Ozimi stočni (proteinski) grašak je zahvalna krmna biljka jer daje visoke prinose zrna odličnog kvaliteta uz mala ulaganja. Zrno graška ne mora biti termički obrađeno jer je sadržaj antinutritivnih materija veoma nizak, već se direktno melje i koristi kao jedna od komponenti za pripremanje koncentrovanih hraniva.
Grašak za suvo zrno je odličan izvor biljnih proteina i u značajnoj meri može nadomestiti deficit proteina biljnog porekla za potrebe stočarske proizvodnje. Sadržaj sirovih proteina u zrnu se kreće od 23 do 25%.
Zahvaljujući simbiozi s korenskim kvržičnim bakterijama, sposobnim da neposredno usvajaju atmosferski azot, grašak za sobom ostavlja značajne količine azota u zemljištu za naredni usev (60-80 kg N/ha). Posle kosidbe ozimog graška zemljište ostaje u povoljnom strukturnom stanju i sa dovoljno vremena za obavljanje osnovne obrade i predsetvene pripreme za naredni usev, poput krmnog sirka, sudanske trave ili hibrida kukuruza ranijih grupa zrenja.
Nakon žetve ozimog graška, postrna setva krmnog sirka i sudanske trave može biti veoma uspešna, naročito ako početak leta nije sušan i u zemljištu ima dovoljno zaliha vlage.
Sudanska trava se brzo regeneriše, pa do kraja godine može dati i dva otkosa zelene mase, što je od velikog značaja za stočarsku proizvodnju, jer se na taj način obezbeđuje dovoljno hrane za ishranu stoke u periodu jesen-zima.
Uspeh u proizvodnji postrnog kukuruza najviše zavisi od količine i rasporeda padavina u toku letnjih meseci, a ako postoji mogućnost navodnjavanja, takva proizvodnja je prilično sigurna. Pri tome treba voditi računa o izboru hibrida i dužini vegetacije. Do polovine jula mogu se posejati hibridi iz FAO grupe 100, 200 i 300.
Žetvena sezona krmnog graška je odlično počela, i verujemo da će, pre svega povoljni vremenski uslovi do kraja vegetacije, uz prethodno primenjenu odgovarajuću agrotehniku, omogućiti ubiranje visokog roda i ostalog krmnog bilja.