Ozime krmne mahunarke, pre svega ozimi krmni grašak i ozima grahorica, predstavljaju jedan od najjeftinijih, najkvalitetnijih i najisplativijih vidova proizvodnje kabaste stočne hrane na oranicama u različitim agroekološkim uslovima. Koriste se isključivo u obliku krme, najčešće za spravljanje visoko kvalitetne senaže. Stočni grašak predstavlja visokovrednu komponentu u ishrani svih vrsta i kategorija domaćih životinja, jer poseduje kvalitetan hemijski sastav suve materije krme, odnosno visok sadržaj sirovih proteina i kalcijuma, dok je udeo sirove celuloze vrlo sličan lucerki. Razlike u fizičko-hemijskom kvalitetu senaže lucerke s jedne strane, i krmnog graška ili grahorice s druge strane su minimalne, što je od velikog značaja za ujednačenost obroka i izbegavanje stresa kod životinja. S tim u vezi naša preporuka je da se osim uobičajene proizvodnje sena višegodišnjih leguminoza, na oko 20% površina namenjenih za proizvodnju kabaste stočne hrane, organizuje kontinuirana proizvodnja međusezonskih krmnih useva, pre svega ozimog stočnog graška.
Osim direktne koristi za proizvodnju stočne hrane, gajenje ozimog stočnog graška pozitivno utiče na veći broj činilaca poljoprivredne prozvodnje, sa posebnim naglaskom na razvoj održivih sistema proizvodnje i organske poljoprivrede. Većim učešćem ozimih formi stočnog graška smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineranih đubriva i pesticida, što omogućava proizvodnju zdravstveno-bezbedne stočne hrane. Istovremeno, na ovaj način se omogućava potrebna plodosmena i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije i zemljišta.
Na domaćem tržištu trenutno dominiraju NS sorte ozimog stočnog graška (Pionir, Kosmaj) stvorene u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, imajući u vidu da u proizvodnim uslovima ostvaruju visok prinos krme (40-60 t/ha zelene krme i 8-11 t/ha sena), odličan kvalitet (20-22% sirovih proteina) i dobru adaptabilnost. Za ostvarivanje visokih prinosa krme ozimog stočnog graška, zadovoljavajućeg kvaliteta, osim izbora sorte, od naročitog je značaja pravovremena i adekvatna primena svih neophodnih agrotehničkih mera.
Mesto u plodoredu: Ozimi grašak je dobar predusev za sve ratarske biljke, osim za ostale jednogodišnje i višegodišnje mahunarke. Zahvaljujući simbiozi s korenskim kvržičnim bakterijama, sposobnim da neposredno usvajaju atmosferski azot, za sobom ostavlja značajne količine azota u zemljištu za naredni usev (60-80 kgN/ha). Posle kosidbe ozimog graška zemljište ostaje u povoljnom strukturnom stanju i s dovoljno vremena za obavljanje osnovne obrade i predsetvene pripreme za naredni usev, poput krmnog sirka, sudanske trave ili hibrida kukuruza ranijih grupa zrenja, pre svega u uslovima navodnjavanja. Smatra se da su najpovoljniji predusevi ozimog krmnog graška oni usevi koji napuštaju njivu tokom leta ili rane jeseni, poput pšenice, ječma i ostalih strnina ili hibrida kukuruza i suncokreta kraće vegetacije. Na taj način ostaje dovoljno vremena za kvalitetnu obradu zemljišta i setvu u optimalnom roku. Najbolji rezultati u gajenju ozimog krmnog graška za krmu postižu se na plodnim i dubokim zemljištima, iako on dobro uspeva i na zemljištima nižih proizvodnih svojstava.
Za razliku od lucerke, ozime sorte krmnog graška dobro podnose kisela zemljišta i mogu dati zadovoljavajući prinos i na parcelama sa pH 4,7.
Obrada zemljišta: Osnovnu obradu zemljišta za ozimi krmni grašak treba obaviti na isti način kao i za ozime strnine, na dubinu od 20 cm do 25 cm. Predsetvenom pripremom zemljište se dodatno usitni pri čemu se mora obezbediti vrlo dobra poravnatost zemljišta. Na taj način stvaraju se povoljni uslovi za kvalitetnu setvu koja će obezbediti blagovremeno i ujednačeno nicanje biljaka. Pored toga, dobrim ravnjanjem površine zemljišta stvaraju se uslovi za lakšu i kvalitetnije izvedenu kosidbu.
Đubrenje: Veliki uticaj na ostvarenje visokog prinosa ozimog stočnog graška ima blagovremena primena mineralnih đubriva u odgovarajućoj količini, što na černozemu podrazumeva oko 45 kg/ha azota i po 60–80 kg/ha fosfora i kalijuma. Najbolje je 2/3 fosfornih i kalijumovih đubriva uneti pod osnovnu obradu, a preostali deo, zajedno s ukupnom količinom azotnih đubriva, primeniti predsetveno.
Setva: Optimalni rok za setvu ozimog krmnog graška je poslednja dekada septembra i početak oktobra, čime se obezbeđuje da biljke uđu u zimski period dobro pripremljene, visine oko 10 cm. Ozime sorte krmnog graška i grahorice mogu da se gaje kao čisti usevi ili u smeši sa strnim žitima (ovas, tritikale, pšenica, ječam ili raž). U prvom slučaju, potrebna količina semena za setvu iznosi oko 150 kg/ha graška. U drugom slučaju, ozimi stočni grašak seju se zajedno sa strninama pri čemu učešće ozimih krmnih mahunarki u smeši treba da iznosi 85-90% od setvene norme u čistoj kulturi, dok učešće ozimih strnina treba svesti na 10-15%. Gajenje stočnog graška u smeši sa strninama ima brojne prednosti, pre svega na taj način se po pitanju kvaliteta obezbeđuje izbalansirano stočno hranivo koje istovremeno sadrži proteinsku i ugljenohidratnu komponentu. Takođe se na taj način sprečava poleganje graška. Ozimi krmni grašak seje se žitnom sejalicom na međuredni razmak od 12,5 cm i na dubinu između 4 cm i 5 cm.
Poželjno je da na jednom hektaru bude oko 1–1,2 miliona dobro razvijenih biljaka graška. Posle setve preporučuje se valjanje, koje vrlo povoljno utiče na brzinu i ujednačenost nicanja biljaka. Valjanje treba izostaviti u uslovima prevlaženog setvenog sloja i kišne jeseni. Ozime sorte stočnog graška klijaju i obrazuju vegetativne organe pri temperaturi 4-5°C i otporne su na niske temperature tokom zimskog perioda. Bez oštećenja podnose golomrazicu od -17°C, a pod snežnim pokrivačem i znatno niže temperature. Optimalna temperatura za rast biljaka i stvaranje kvalitetne zelene krme je između 12-16°C.
Kosidba i iskorišćavanje: Ukoliko se ozimi stočni grašak iskorišćava za zelenu krmu, treba ga kositi od sredine pa do punog cvetanja. U slučaju da se grašak i grahorica seju združeno sa strnim žitima, a namenjeni su proizvodnji sena, kosidbu treba obaviti pre klasanja trava. Ozime sorte stočnog graška postižu stabilne prinose od 45 t/ha do 60 t/ha zelene krme, odnosno između 8-11 t/ha sena, uz oko 19-22% sirovih proteina u suvoj materiji krme, zavisno od fenofaze razvoja graška u momentu košenja.