Kukuruz je ove godine posejan na oko 900.000 hektara širom naše zemlje, dok je u valjevskom kraju on zauzeo oko 35.000 hektara. Poljoprivredni proizvođači u ovom kraju su, zbog odlaganja početka setve i loših vremenskih uslova, strepeli da ove godine neće ostvariti dobre prinose. Ipak, stanje useva obećava dobre rezultate.
Kako je vreme bilo u proleće, nismo imali nade da će biti dobra godina po pitanju prinosa. Taj prvi period posle setve je bio kritičan za kukuruz, neke krajeve su zadesile elementarne nepogode, ali generalno, ove godine se možemo nadati boljim prinosima, naveo je Milutin Đokić iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.
Rani hibridi zbog dužine vegetacije ranije prođu fazu oprašivanja i tako izbegnu period visokih temperatura za razliku od kasnih hibrida koj kojih je oprašivanje baš u tom periodu, što se može videti i na pojedinim parcelama da na nekim klipovima ima dosta “praznih” zrna, jer nije došlo do oprašivanja, jer su u periodu kada je to trebalo da se dogodi, bile su izuzetno visoke temperature, negde i preko 40°C. Preporuka stručnjaka iz Instituta je da se seju srednje rani hibridi, FAO grupe 400 i 500, jer oni u ovom periodu već mogu da se siliraju.
Na području Valjeva najzastupljenije je mlečno govedarstvo, potom ovčarstvo i u poslednje vreme razvija se i kozarstvo, a kabasta stočna hrana jedna od najisplativijih. Hibridi FAO grupe 600 i 700 sada su u fazi voštane zrelosti, ali se može primetiti da na tim klipovima ima praznim mesta, kako u sredini, tako i na vrhu klipa.
Kako bi imali benefite od svog rada, poljoprivredni proizvođači se sve više okreću ranijim hibridima kao i ozimim usevima. U okviru NS seme sortimenta poljoprivrednim proizvođačima su na raspolaganju mnogobrojni hibrida kukuruza, te uz konsultacije sa stručnjacima iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju nije teško odabrati odgovarajući hibrid i uz njihove savete ostvariti odlične rezultate.