Nakon setve kukuruza, međuredna kultivacija je još jedna važna aktivnost za ratare. Međurednom kultivacijom dolazi do rastresanja površinskog sloja zemljišta, odnosno poboljšavanja aeracije, koja utiče veoma pozitivno na samu biljku i čime se ubrzavaju svi metabolički i fiziološki procesi u biljci. Međurednom kultivacijom se uništavaju korovi u međurednom prostoru, koji mogu da oduzmu 30% do čak 50% prinosa. Takođe, na ovaj način se popravlja i sam temperaturni režim zemljišta, što znači da se takvo zemljište bolje i brže zagreva.
Bilo bi optimalno da se već nakon osmog lista uradi prva međuredna kultivacija. Biljka od šest listova je još uvek mala, tanana i postoji opasnost, pogotovo kod zemljišta težeg mehaničkog sastava, da prilikom prolaska mašine ploče tog tvrdog zemljišta oštete biljke, navodi dr Goran Bekavac, savetnik za genetiku i oplemenjivanje u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo, institutu od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.
Međuredna kultivacija se ne radi pre podne zato što su biljke tada previše krte i hidratisane. Stoga se kultiviranje kukuruza preporučuje posle 12 časova, kada biljke mnogo lakše podnose prolazak mehanizacije. Treba voditi računa kako podesiti motičice kultivatora da one pravilno urade svoj posao, odnosno da se maksimalno približe redu biljke, a da istovremeno ne oštećuju koren. Ako su radni elementi kultivatora previše razmaknuti i on ide preblizu biljke te odseca deo korena, onda će nastati velika šteta. Treba naći optimum između širine radnog zahvata, to jest širine zahvata koji obrađuje međuredni kultivator i pravljenja bezbedne zone gde ne bi smelo da se uđe i na taj način povredi biljka, ističe dr Goran Bekavac.
Kako bi hibridi kukuruza i ove godine doneli odlične rezultate, za sve stručne savete poljoprivredni proizvođači mogu da se obrate stručnjacima iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.