Povrtarstvo, kao grana poljoprivrede, iz godine u godinu postaje sve atraktivnije. Mogućnost gajenja na malim površinama, gajenje tokom cele godine i brz povrat uloženih sredstava samo su neki od razloga zašto se poljoprivredni proizvođači opredeljuju za gajenje povrća. Međutim, povrtarsku proizvodnju mogu ugroziti biljne vaši, štetočine i korovske biljke, koje ne samo što smanjuju prinos već i pogoršavaju kvalitet ploda.
Pojava i širenje korova neki su od ograničavajućih faktora uspešne biljne proizvodnje. Korovi predstavljaju sve nepoženje biljke koje se pojavljuju u gajenim biljkama u baštama i okućnicama. Oni kompeticijom za hranu i prostor ugrožavaju gajenje biljaka u početnim fazama razvoja, a ponekad korovske biljke mogu biti i otrovne za ljude i domaće životinje. Smanjenje prinosa gajenog useva je u direktnoj koleraciji sa pojavom korova, navodi dr Maja Ignjatov, rukovodilac Departmana za povrtarske i alternativne biljne vrste i dipl. inž. master istraživač-saradnik Slobodan Vlajić iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.
Usled veoma čestog, velikog međurednog prostora, uz ostale povoljne agroekološke faktore i sporije nicanje pojedinih povrtarskih vrsta, kao što su šargarepa, peršun, paštrnak i crni luk iz semena, masovnije je nicanje korova i veća zakorovljenost useva. U zaštiti biljaka koristi se integralni pristup, odnosno niz mera, kako bi se smanjila populacija korova i obezbedio nesmetan razvoj gajenih biljaka. Plodored (smena useva) se koristi kao veoma efikasna mera, jer omogućava smanjenje zakorovljenosti, ali i inokuluma različitih patogena na koje su vezane za pojedine biljne vrste, kao i đubrenje zgorelim stajnjakom bez prisustva semena korova, uz poštovanje svih higijensko-sanitarnih mera. Potom, kvalitetna priprema zemljišta i uništavanje ponika korova (malih biljaka korova u kotiledonima) pre setve i rasađivanja, znatno redukuje broj korovskih biljaka u kasnijim fazama. Kvalitetna setva, rasađivanje i obezbeđivanje dobrog sklopa gajenih biljaka onemogućavaju razvoj korovskih biljaka. Međuredna obrada, bilo kopanjem ili polumehanizovano, omogućava uklanjanje korova, dok se uklanjanje u redu radi ručno, plevljenjem. Primenom različitih malč folija ili nastiranjem zemljišta sa različitim pokrivačima sprečava se rast korova. Na kraju dolazi primena herbicida, uz strogu kontrolu, ističu stručnjaci iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.
Institut za ratarstvo i povrtarstvo u svojoj ponudi ima širok asortiman sorti povrća, koje će poljoprivrednim proizvođačima obezbediti dobar i siguran prinos. Poljoprivredni proizvođači za sve stručne savete mogu da se obrate stručnjacima iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.