Žetva strnih žita je uveliko gotova, a mnogi poljoprivredni proizvođači, uprkos novčanim kaznama i šteti koja je svake godine sve veća, spaljuju žetvene ostatke.
Loša praksa paljenja strnjike kao načina uklanjanja žetvenih i drugih biljnih ostataka, osim što je kažnjiva Zakonom, predstavlja veliku opasnost po bezbednost, jer zbog paljenja strnjišta stradaju i okolni objekti, šume, zaštićena područja, pa i ljudi.
Stručnjaci iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, apeluju da spaljivanje žetvenih ostataka štetno deluje na životnu sredinu, ali i kvalitet zemljišta. U vojvođanskim zemljištima koja su nekada označavana žitnicom Evrope sada postaju agrarne pustinje zato što imamo stalni gubitak organske materije. Radi poređenja, u jednoj supenoj kašiki zemljišta ima više živih organizama nego ljudi na celoj planeti, što znači da mi spaljivanjem žetvenih ostataka vršimo genocid nad zemljištem, ističe dr Jordana Ninkov iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.
Zakon o zaštiti od požara predviđa kazne od 10.000 do 50.000 dinara za fizička lica, odnosno 300.000 do milion dinara za pravna lica, a zbog štete koja se svake godine uvećava nadležni su najavili pooštravanje kaznene politike.