Krmni sirak i sudanska trava su značajne ugljenohidratne krmne kulture, koje se visokim prinosom i kvalitetom biomase, i dugim vremenskim periodom korišćenja u toku godine ističu u ishrani preživara. Gajenjem ovih biljaka može se obezbediti kvalitetna stočna hrana za ishranu preživara, kontinuirano od polovine jula do početka oktobra, odnosno do pojave prvih mrazeva.
Uslovi uspevanja: Krmni sirak i sudanska trava imaju veće zahteve prema toploti, a manje zahteve prema vodi, što je u našim agroekološkim uslovima od posebnog značaja, s obzirom na to da se proizvodnja odvija uglavnom u suvom ratarenju, bez navodnjavanja. Ove dve biljne vrste mogu podneti dugotrajnu zemljišnu i vazdušnu sušu, što se dovodi u vezu sa njihovom morfologijom (razvijenost korenovog sistema, savijanje listova, regulisanje transpiracije i dr.), i poreklom (Afrika).
Ako suša predugo traje, sirak je sposoban da svoje životne funkcije svede na minimum na duži vremenski period i regeneriše se i posle najmanje kiše. Zahvaljujući velikoj tolerantnosti na sušu, krmni sirak i sudanska trava mogu ostvariti značajne prinose biomase i na sušnim lokalitetima, kao i u regionima sa godišnjom količinom padavina od oko 350 mm/m2. Osim toga, na osnovu niskog koeficijenta transpiracije (200-300) ove kulture postižu visoke prinose i pored malih količina vode.
Krmni sirak i sudanska trava su izrazito toploljubive biljne vrste kojima je za klijanje i nicanje semena potrebna minimalna temperatura od 8 do 10°C, a za rast i razvoj oko 25°C. Na našim prostorima najkritičniji period u pogledu toplotnih uslova je proleće. Naime, nakon setve u trajanju od oko mesec dana, mlade biljke se sporo razvijaju, što se najvećim delom objašnjava upravo time da je temperatura u tom periodu redovno ispod optimuma za ove gajene kulture. Tek po prolasku početnog zastoja u punoj meri dolazi do izražaja tolerantnost sirka i sudanske trave prema nepovoljnim uslovima spoljne sredine.
Zahvaljujući dubokom, žiličastom korenu jake usisne moći, krmni sirak i sudanska trava mogu se uspešno gajiti na različitim tipovima zemljišta (slatine, peskovita i teža zemljišta), koji su za ostale biljne vrste manje pogodni.
Predusev: Dobri predusevi za sirak i sudansku travu su leguminoze, usevi gustog sklopa koji zemljište ostavljaju čisto od korova (žita i dr.). Uz kvalitetno izvedeno zaoravanje biljnih ostataka, sirak i sudanska trava mogu biti dobri predusevi za jare kulture. Za ozime kulture ove dve biljne vrste nisu najbolji predusev zbog jakog isušivanja zemljišta i intenzivnog iskorišćavanja rezervi azota iz zemljišta.
Obrada zemljišta: Obrada zemljišta podrazumeva jesenje oranje na dubinu od 25-30 cm, i predsetvenu pripremu u proleće. Primenom tanjiranja, kultiviranja i drljanja površina će se dobro usitniti i poravnati, što je posebno važno jer je seme sirka i sudanske trave sitnije, te zahteva i bolju pripremu setvenog sloja.
Krmni sirak i sudanska trava su veliki potrošači hranljivih materija, te imaju i veće zahteve za đubrenjem. Imajući u vidu plodnost i obezbeđenost zemljišta hranivima, kao i planirani prinos, potrebne količine đubriva su oko 160 kg N, 80 kg P2O5 i 60 K2O po hektaru. Sav fosfor i kalijum, kao i 25% azota se zaorava u jesen, a preostala količina azota u proleće prilikom predsetvene pripreme zemljišta. Nakon prvog otkosa preporučuje se prihrana useva sa 45 kg/ha N.
Izbor sorte: Za prolećnu setvu u 2015. godini, Institut za ratarstvo i povrtarstvo će zainteresovanim proizvođačima ponuditi sortno i deklarisano seme sledećih sorti/hibrida:
SAVA je nova sorta sudanske trave, koju odlikuje brz početni porast, dobro bokorenje, brza regeneracija nakon kosidbe i tanka stabljika visoke svarljivosti. Iz četiri otkosa u toku godine daje visoke prinose zelene krme, i do 100 t/ha, i sena oko 20 t/ha. Otporna je na ekonomski značajnije bolesti. U ishrani preživara koristi se kao zelena krma, senaža i seno.
TITAN je nova sorta krmnog sirka nastala ukrštanjem linija krmnog sirka i sudanske trave. Višeotkosna je sorta (do 3 otkosa), visokog genetskog potencijala za prinos krme. U uslovima suvog ratarenja ostvaruje i do 80 t/ha zelene krme. Ova sorta se dobro regeneriše posle košenja, ima brz početni porast i odlično se bokori.
SILOKING je srednje kasni hibrid sirka šećerca, koji se u ishrani preživara koristi u svežem zelenom stanju ili kao silaža. Otporan je na ekonomski značajne bolesti. Biljke su visoke oko 240 cm, stabljike ostaju sočne sve do kraja vegetacije, te je odlična sirovina za spravljenje silomase u biodigestorima u cilju proizvodnje biogasa. Postiže veoma visoke prinose biomase, i do 110 t/ha. Sadržaj šećera u soku stabljike je oko 16%.
Setva: U zavisnosti od namene korišćenja, krmni sirak i sudanska trava mogu se sejati kao glavni, naknadni i postrni usevi. Optimalno vreme glavnog roka setve je poslednja dekada aprila. Najefikasniji način određivanja vremena setve sirka i sudanske trave je poređenje sa kukuruzom. Setvu treba obaviti u vreme nicanja kukuruza iz ranih rokova setve. Kao naknadni usevi, sirak i sudanska trava se seju od 15. maja do 15. juna, nakon skidanja ozimih krmnih smeša, i jare i ozime grahorice, a postrno u prvoj polovini jula, iza žitarica i graška za zrno. Optimalna dubina setve je 3-4 cm.
Ukoliko se ove kulture gaje za iskorišćavanje u zelenom stanju, setvu treba obaviti na međurednom razmaku od 25 cm sa 25-30 kg/ha semena. Kod hibrida Siloking za korišćenje u vidu silaže, setva se obavlja na međuredni razmak od 70 cm, sa razmakom biljaka u redu od 6 cm i sa setvenom normom od 5,5 kg/ha. Ukoliko se sudanska trava iskorišćava u vidu sena, setva se obavlja gušće na 12,5 cm međuredni razmak i sa setvenom normom od 40-50 kg/ha. Valjanje je obavezno neposredno posle setve.
Nega useva: Štetočine i bolesti za sada ne prouzrokuju ekonomski značajne štete kod sirka i sudanske trave, te protiv njih u praksi nije neophodna nikakva zaštita. Velika prednost gajenja sirka je da ga ne napada kukuruzna zlatica, te se ovaj usev smatra odličnom alternativom tamo gde ova štetočina onemogućava gajenje kukuruza u monokulturi.
Usled sporog razvoja mladih biljaka, obavezna je zaštita od korova kako bi se obezbedio optimalan i nesmetan razvoj. Korovi se suzbijaju mehanički (redovnom međurednom obradom) i herbicidima. Izbor selektivnih herbicida za sirak je znatno uži u odnosu na izbor herbicida za druge useve, a posebno je izražen problem hemijskog suzbijanja uskolisnih (travnih) korova. Iz ovih razloga je potrebno posvetiti posebnu pažnju izboru parcele, mestu u plodoredu, suzbijanju problematičnih korova u predusevu i na strnjištu, kao i agrotehničkim merama koje će redukovati masovniju pojavu i negativan uticaj korova.
Za suzbijanje travnih korova (muhar, divlji sirak iz semena, divlji proso) koristi se herbicid na bazi S-metolahlora, čija je primena bezbedna samo ukoliko je posejano seme sirka prethodno tretirano protektantom Concep III. Institut za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, na zahtev proizvođača, vrši tretiranje semena sirka ovim sredstvom čime je omogućena i hemijska zaštita useva od uskolisnih odnosno travnih korova. Prskanje preparatom Dual Gold 960-EC u dozi od 1,5 l/ha se obavlja neposredno posle setve, a pre nicanja biljaka.
Za suzbijanje širokolisnih korova mogu se primeniti herbicidi na bazi 2,4-D, ili kombinacija preparata na bazi bentazona i preparata čija je aktivna materija terbutilazin, u fazi kada biljke imaju formirana 3 lista. Prerano ili prekasno tretiranje ovim preparatima može izazvati negativne posledice na biljkama sirka i sudanske trave.
Iskorišćavanje: U proizvodnji stočne hrane krmni sirak i sudanska trava mogu se koristiti u svežem zelenom stanju, kao silaža i senaža. Glavni rok setve se najčešće koristi za proizvodnju silomase, a naknadni i postrni za ishranu preživara u zelenom stanju ili u vidu sena. Ove dve biljne vrste imaju visok stepena bokorenja, brzo se regenerišu nakon košenja, daju nekoliko otkosa u toku godine što rezultira u visokoj produkciji biomase na godišnjem nivou. Visok prinos krme, zadovoljavajući sadržaj sirovih proteina, povoljne biološke osobine i relativno skromni zahtevi prema uslovima uspevanja, čine ove dve kulture veoma značajnim u proizvodnji kabaste stočne hrane, koja se može koristiti za sve kategorije goveda, a posebno muznih krava kod kojih se povećava mlečnost.
Ukoliko se krmni sirak i sudanska trava gaje za korišćenje u zelenom stanju, sa košenjem treba započeti pre početka metličenja. Prvi otkos dospeva 50-60 dana nakon nicanja, a svaki naredni za 35-40 dana. Najveći prinosi i najbolji kvalitet zelene biomase ostvaruju se u prvom otkosu, kada je metlica u vršnom lisnom rukavcu.
Za spravljenje silaže, krmni sirak se kosi u fazi mlečno-voštane zrelosti, i tada je jednootkosan. Visina reza je 10-12 cm kako bi se ostavila kolenca pri zemlji radi ponovnog bokorenja i novih izdanaka. Kada se sudanska trava gaji radi senaže, košenje se obavlja pri visini biljaka od 90-100 cm, pri čemu pokošena masa provene do 55-60% vlage, a potom se kupi sečkom i silira. U toki godine se mogu ostvariti 3-4 otkosa.
Sve dodatne informacije o proizvodnji ove dve vrlo značajne biljne vrste mogu se dobiti na Odeljenju za krmno bilje, Novi Sad.