Znajući da se uljana repica koristi za proizvodnju jestivog ulja, biodizela, ali i da je glavni izvor proteinske hrane u ishrani ljudi i životinja, jasno nam je zašto se površine pod ovom industrijskom biljkom iz godine u godinu povećavaju.
Uljana repica jesenas je posejana na oko 27.000 hektara, što je za trećinu više nego u septembru 2020. godine, ali površine koje zauzima ova biljna vrsta još nisu dostigle istorijski maksimum od pre četiri decenije, kada je posejana na 40.000 hektara.
Naša država ima uslove da uljanu repicu seje na 60.000 hektara, ističe prof. dr Ana Marjanović Jeromela, pomoćnik direktora za naučnoistraživačke poslove Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja.
Stanje uljane repice i očekivani prinos
Kao i druge biljne vrste, uljana repice ne voli sušu, vetar i visoke dnevne temperature, pa joj trenutna klima ne odgovara. Iako je tokom cvetanja u aprilu bilo hladno, bilo je i padavina, pa se očekuje da rod bude veći nego prošle godine, iznad 3 tone po hektaru. Uljana repica je trenutno u fazi nalivanja semena, više nema žutih cvetova po kojima je prepoznatljiva, pošto je završena faza cvetanja i formiranja semena, navodi prof. dr Ana Marjanović Jeromela.
Otkupne cene uljane repice
Cena uljane repice ove godine je znatno viša u odnosu na prošlu. U maju prošle godine, kilogram uljane repice iznosio je od 62 dinara do 64,9 dinara, dok je ove sedmice zabležena cena od 99,4 dinara do 102 dinara sa PDV-om, prema podacima Produktne berze Novi Sad.
Do žetve uljane repice ostalo je oko mesec dana, a poljoprivredni proizvođači za sve stručne savete vezane za ovu biljnu vrstu mogu da se obrate stručnjacima iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.