Proizvodna 2018/19. ostaće upamćena po ekstremnoj suši tokom jesenjeg perioda (oktobar i novembar), koja je u značajnoj meri odložila nicanje i skratila predzimski porast biljaka. S obzirom na veliki deficit padavina (60-70 l/m2), snežne padavine tokom decembra i januara su samo donekle poboljšale stanje vlage u zemljištu.

Međutim, na najvećem delu teritorije Srbije tokom februara i marta praktično da nije bilo efektivnih padavina (tabela), odnosno došlo je do najnepovoljnijeg scenarija za nedovoljno razvijene i slabo ukorenjene biljke ozimih strnih žita.

 

Dekadne temperature (°C) i padavine (mm) u odnosu na višegodišnji prosek (v.p.), R. šančevi

2019 Januar Februar Mart April
dekada I II III I II III I II III I II III
Temperatura -2 2 0 5 6 5 12 9 9 14 12 18
Temp. (v.p.) 1 1 0 1 1 3 4 6 9 11 11 14
Padavine 8 4 30 6 6 4 7 8 3 4 31 19
Pad. (v.p.) 13 11 16 10 14 10 13 11 18 11 21 16

 

Suša koja se nastavila tokom ovog perioda, praćena visokim temperaturama tokom I i II dekade marta, kada su maksimalne temperature u toku dana prelazile 23-24 °C(grafikon) i vetrovima koji su pospešivali isparavanje vode sa biljaka i zemljišta, dovela je do značajnog smanjenja lakopristupačne vlage u oraničnom sloju zemljišta (na oko 13%) tokom prve dekade aprila, što je vrlo nepovoljno uticalo na biljke strnih žita sa slabije razvijenim korenovim sistemom, a pretilo je da eventualno ugrozi i nicanje jarih useva. Za mart je inače karakteristična velika varijabilnost u pogledu količina padavina. Godine sa značajnim deficitom padavina tokom marta najčešće prate i više temperature vazduha, što za posledicu ima niske prinose strnih žita, te je veoma velika verovatnoća da će se isto desiti i u 2019.

 

Srednje dekadne, apsolutne minimalne i maksimalne temperature (°C), R. šančevi

Takođe, tokom ovog perioda se na značajnim površinama primećivala nedovoljna ishranjenost useva strhih žita, uprkos tome što je azot primenjen na vreme i u dovoljnim količinama. Upravo je nedostatak padavina onemogućio pravovremenu aktivaciju azotnih đubriva i umanjio njihovo dejstvo, naročito đubriva UREA. Dakle, niži prinosi neće biti samo direktna posledica nedostaka padavina, već i indirektno negativnog uticaja usled izostanka efekata pravovremene prihrane, jer se sa vodom usvajaju i hranjivi elementi pa se suša nepovoljno odražava i na mineralnu ishranu. Koliko će biti umanjeni prinosi ne može se u ovom momentu proceniti, ali se može sigurno očekivati slabija žetva u odnosu na nekoliko predhodnih godina.

Početkom II dekade aprila došlo je do pojave dugo očekivanih padavina, kada je na teritoriji južne Bačke, Srema, srednjeg i južnog Banata palo između 30 i 40 l/m2, dok su u severnim delovima Bačke i Banata količine bile znatno manje (oko 5-10 l/m2). Iako nisu bile pravovremene, padavine su svakako dobro došle usevima ozime pšenice koji su tokom I dekade aprila ušli u fenofazu intenzivnog porasta stabla (vlatanje), kada se formiraju sekundarni korenovi, fotosintetički aktivna površina, broj cvetova u klascima itd., odnosno potencijal i kapacitet za formiranje prinosa.

Tokom faze vlatanja, između ostalog dolazi i do narušavanja odnosa između nadzemnog dela i korena biljke u korist nadzemne biomase koja se intenzivno razvija, te su upravo padavine tokom aprila, odnosno obezbeđenost zemljišta i biljaka vlagom u ovom periodu ključni i u značajnoj pozitivnoj korelaciji sa visinom prinosa, što potvrđuju i rezultati višegodišnjih istraživanja.

Sredinom III dekade aprila maksimalne dnevne temperature su čak prelazile 30 °C, da bi zatim poslednjih dana aprila i prvih dana maja usledilo nešto hladnije vreme od uobičajenog za ovo doba godine, sa padavinama na čitavoj teritoriji Srbije. Na područiju srednje Bačke u ovom periodu palo je preko 40 l/m2, a srednje dnevne temperature su se 6. i 7. maja spustile sa oko 16°C na svega 7-8°C, što će u znatnoj meri popraviti stanje vlage u zemljištu ali i usporiti, odnosno delimično odložiti predstojeću fenofazu klasanja ozime pšenice na najvećem delu teritorije.

Kod useva ozimog ječma i tritikalea posejanih tokom oktobra meseca klasanje/cvetanje je nastupilo poslednjih dana aprila, dok se klas na ozimoj pšenici može zapaziti kod ranijih genotipova i na parcelama gde je sadržaj vlage tokom jesenjeg dela vegetacije bio veći, što je doprinelo bržem i ujednačenijem nicanju, odnosno početnom porastu i razviću biljaka. Međutim, usled nepovoljnih vremenskih uslova tokom jesenjeg dela vegetacije (nedostatka padavina i visokih temperatura), nicanje je bilo usporeno i dugotrajno pri čemu je došlo i do propadanja određenog dela biljaka usled suše kod useva iz najranije setve (početak oktobra), što je utvrđeno manjim brojem biljaka po m2na početku prolećnog dela vegetacije. S obzirom na kasno nicanje (u drugoj polovini novembra) i rani porast temperatura tokom februara i marta, faza bokorenja strnih žita je trajala značajno kraće u odnosu na prosečnu dužinu trajanja ove faze, što je za posledicu imalo formiranje manjeg broja sekundarnih izdanaka i slabije razvijen sekundarni korenov sistem. Kako je bokorenje faza u kojoj se formira začetak klasa i određuje broj klasaka u budućem klasu, postavlja se pitanje koliki će biti broj plodnih klasaka, odnosno broj zrna po m2 u žetvi. Broj zrna po m2 predstavlja komponentu koja najviše utiče na visinu prinosa, ali i u velikoj meri zavisi od vremenskih uslova tokom vegetacije. Kako vreme nije bilo naklonjeno ovogodišnjoj proizvodnji ozimih strnih žita, ostaje mogućnost delimične kompenzacije manjeg broja zrna (manje klasova sa manjim brojem zrna u klasu) putem formiranja krupnijeg zrna. Međutim, za ovo će biti neophodni umereni temperaturni uslovi bez ekstrema i toplotnih udara (>33°C) tokom faze nalivanja zrna.

Od predstojećih mera nege treba obratiti pažnju na fungicidni tretman protiv prouzrokovača paleži klasa (Fusarium sp.) početkom cvetanja, prilikom kojeg bi bilo poželjno primeniti i neko od komercijalnih folijarnih đubriva ili rastvor UREE u količini od oko 20-30 kg u najmanje 200 l/ha.