Žetva pšenice na vojvođanskim polјima je počela poslednjeg dana juna, a po tradiciji kombajni su prvo ušli u polјa Insituta za ratarstvo i povrtarstvo. Institut je vesnik najvažnijeg posla u godini, jer u narednim danima pšenicu će početi da žanju i polјoprivrednici širom zemlјe.
Za razliku od prošlogodišnje žetve ove godine se u posao krenulo desetak dana kasnije, zbog klime koja ove godine nije išla na ruku nijednoj polјoprivrednoj kulturi.
Kako je rekao dr Vladimir Aćin iz Instituta očekuju se manji prinosi za oko 10%, a tačan rezultat će se, naravno, znati kada se žetva završi. Ono što se već sada zna jeste da je hektolitarska masa niža, što znači da je zrno sitnije. Vlažnost zrna je 13%, što je znak da je zrno dovolјno suvo.
Prema rečima dr Vladimira Aćina, pšenica se uglavnom nalazi u fazi pune zrelosti, pa se očekuje da žetva krene u punom obimu narednih dana, pod uslovom da ne bude kiše. Dr Aćin navodi da svaka nova kiša u narednom periodu može da škodi žitu, jer kišne kapi umanjuju zrno pšenice.
Pšenice smo jesenas posejali na oko 730.000 hektara, što je znatno više nego prošle godine kada se skidala sa 621.000 hektara. Dobra prošlogodišnja cena hlebnog zrna, ali i velika suša zbog koje su znatno bili umanjeni prinosi kukuruza i soje, navela je ratare da se okrenu setvi pšenice.
Međutim ove godine klima je bila sasvim suprotna od lanjske sušne godine.
Blaga zima i proleće sa puno padavina naudilo je pšenici pa je primena agrotehnike u punom obimu bila presudna da se sačuva usev. Samo ratari koji nisu štedeli novca za skupa zaštitna sredstva uspeli su da sačuvaju ovogodišnji rod pšenice i mogu očekivati veće prinose.
Agronomi procenjuju da će ove godine prinosi biti šaroliki i kretati se od 4 t/ha do 8 t/ha. I prošle žetve rod je varirao, a u proseku smo imali oko 5 t/ha.