Površine pod krmnim biljem su u poslednjih deset godina opadale kako se smanjivao stočarski fond. Kako se očekuju povećana ulaganja u stočarstvo, to povećava potrebu za gajenjem krmnog bilja, koje predstavlja osnovu ishrane stoke na farmama širom naše zemlje. Bez uspešne proizvodnje krmnog bilja nema ni uspešnog stočarstva i to znaju naši najbolji farmeri koji na svojim parcelama gaje novosadske sorte krmnog bilja. Takođe, leguminoze su zahvalne predkulture za ratarske kulture, kao što su pšenica i kukuruz, jer one ostavljuju značajne količine azota u zemljištu.
Dosadašnjim oplemenjivačkim radom na krmnom bilju u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo, institutu od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju stvoreno je preko 70 sorti. Istakli bismo selekcioni program na lucerki, koja se smatra kraljicom krmnog bilja, u nadi da će upravno naš najnoviji sortiment biti najviše zastuljen na njivama širom naše zemlje, ističe dr Sanja Vasiljević sa Odeljenja za leguminoze u Institutu.
Od novijih sorti ističe se NS Jelena, koja je predodređena za gajenje u uslovima suše, u tradicionalnim regionima za proizvodnju lucerke, a to je Vojvodina. U Institutu su stvorene i sorte koje su prilagođene za takozvana granična područja za gajenje lucerke, na nešto težim i kiselijim zemljištima, a to je sorta NS Nijagara. U narednom periodu stručnjaci Instituta nastavljaju sa oplemenjivačkim radom na lucerki, pa je za očekivati i širenje novih sorti.
Velika je potržnja kako na domaćem tako i u zemljama regiona za jednogodišnjim mahunarkama, pre svega za stočnim graškom, koji se koristi za proizvodnju kabastih hraniva i za proizvodnju zrna. Prilikom tehnologije proizvodnje ovih kultura treba zadovoljiti dva najznačajnija momenta, a to su setva u pravovremenim rokovima i pridržavanje setvenih normi, jer za svaku sortu postoji zasebna sortna tehnologija. Ove biljne vrste su odlična dohrana u slučaju nedostatka dovoljnih količina kabastih stočnih hraniva iz prolećnog roka setve. Osnova kabastih hraniva je uglavnom lucerka, a na područjima gde su kiselija zemljišta to je crvena detelina, tako da je savet stručnjaka da se 20% površina namenjenih za proizvodnju kabastih stočnih hraniva odvoji za gajenje ovih kultura.
Globalne klimatske promene i sve ćešći periodi suša dovela je do nedostatka kabastih stočnih hraniva u drugom delu vegetacije, tako da stručnjaci preporučuju gajenje krmnog sirka i sudanske trave, koji mogu da se koriste kako za spravljenje senaže i silaže, a vrlo često su ove biljne vrste tražene i kao sirovina za biogas postrojenja.
Nadamo se da će na njivama širom naše zemlje veće površine zauzeti krmno bilje, a svi poljoprivredni proizvođači koji se opredele za njihovo gajenje, za sve stručne savete mogu da se obrate stručnjacima iz Instituta za ratarstvo i povratrstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.