Kako je uljana repica je višestruko značajna industrijska biljka ne čudi što se njive širom naše zemlje iz godine u godinu sve više žute. Jesenas je ova biljna vrsta posejana na preko 38.000 hektara, što je za 30% više u odnosu na 2021. godinu.

Glavni razlozi za povećanje površina pod uljanom repicom su stabilni prinosi, kao i to što se glavne agrotehničke operacije ne poklapaju sa drugim biljnim vrstama. Ova biljna vrsta je odličan predusev za strna žita, jer se rano uklanja sa parcele i omogućava pripremu zemljišta za setvu. Dobar je i prirodan herbicid, te ostavlja zemljište u dobrom fizičkom stanju. Klimatski uslovi u našoj zemlji pogoduju proizvodnji uljane repice, ali pojava vremenskih nepogoda, kao što su suša, poplava, grad i olujni vetrovi, može da dovede do smanjenja prinosa. Izborom odgovarajuće sorte/hibride uljane repice može se ublažiti uticaj dejstva prirodnih nepogoda, a u okviru NS seme sortimenta poljoprivredni proizvođači imaju mogućnost da odaberu visokoprinosne sorte/hibride stvorene u našim agroekološkim uslovima.

Uljana repica je u fazi cvetanja, koja će da traje naredne dve do tri nedelje, a upravo taj period je veoma značaj za pčelarstvo. Ova biljna vrsta predstavlja prvu značajanu pčelinju pašu, nakon koje pčelari odnose košnice kao osnažene na pašu na bagrem.  Dobro razvijena pčelinja zajednica može dnevno da sakupi i do četiri kilograma meda. Sa jednog hektara uljane repice u punom cvatu pčele sakupe od 80 kilograma meda pa i do 195 kilograma. Uljana repica ima veliku gustinu cvetova, preko deset miliona, cvet proizvodi veliku količinu nektara, od 0,6 miligrama za 24 časa, koji se obrazuje neprekidno i pčele posećuju jedan cvet nekoliko puta. Kako proizvodi i veliku količinu polena 1-1,3 miligrama po cvetu, privlači pčele iz košnica udaljenih i 3,5 do 4 kilometara, navodi prof. dr Ana Jeromela Marjanović iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.

Ipak, uljana repica je prvenstveno značajana zbog semena koje je bogato uljem, a koje se koristi u ishrani ljudi, životinja, u industriji, a poslednjih nekoliko decenija i za proizvodnju biodizela. Sadržaj ulja u semenu iznosi od 40% do 48%, a u našim uslovima proizvodnje od 41,5% do 46,9%. Repičina sačma se koristi u smešama kao izvor proteina u ishrani životinja i kao zelenišno đubrivo, ističe prof. Jeromela Marjanović.

Poljoprivredni proizvođači za sve stručne savete mogu da se obrate stručnjacima iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.