Četvrtog dana Savetovanja predavanja su bila posvećena proizvodnji kukuruza, krmnog bilja i alternativnih kultura.

Prvo predavanje u nizu održao je dr Milisav Stojaković, rukovodilac Odeljenja za kukuruz, na temu NS hibrida kukuruza u ogledima i proizvodnji u 2016.

Protekla 2016. se po svom prirodnom potencijalu (količina i raspored padavina) može smatrati povoljnom godinom za proizvodnju kukuruza.

Naši hibridi kukuruza, NS 3022, NS 4051, NS 5051, NS 6102, NS 6140  u proizvodnim ogledima u  Vojvodini i Mačvi na površini od 1 i više hektara po jednom lokalitetu su ostvarili prosečan prinos zrna sa 14% vlage u zrnu od oko 12 t/ha (u intervalu od 9 do 16 t/ha).

Dr Dušan Stanisavljević u okviru predavanja „Performanse NS hibrida kukuruza najnovije generacije“ predstavio je rezultate ispitivanja najnovije generacije srednjeranih (FAO 300-400) hibrida – kandidata za priznavanje u našoj i stranim zemljama. Cilj ovih istraživanja je da se izdvoje najbolji od više desetina potencijalnih kandidata za priznavanje, od kojih se očekuje da, pored visokog prinosa, poseduju osobinu brzog otpuštanja vlage i daju stabilne prinose po godinama i lokalitetima. U ciklusu pretkomisijskih mikroogleda izvedenih u 2015. i 2016.  odabrano je nekoliko hibrida koji po svim kriterijumima prevazilaze standarde u svojim FAO grupama zrenja.

Dr Aleksandra Nastasić u okviru svog predavanja „Prinos i kvalitet silaže NS hibrida kukuruza“ prikazala je rezultate višegodišnjih istraživanja u ogledima izvedenim u suvom ratarenju, gde su ispitivani NS hibridi kukuruza na prinos i kvalitet silaže cele biljke. Visokim prinosom i odličnim kvalitetom silo mase se odlikuju hibridi NS 4015, NS 5010 i NS 6043.

Dr Miroslav Zorić govorio je o prostornoj varijaciji kao važnoj karakteristici ogleda u poljoprivredi, koja se javlja se kao posledica varijacije zemljišta i izvođenja različitih agronomskih mera tokom trajanja ogleda. U prezentaciji su objašnjeni tipovi prostornih varijacija kao i njihove implikacije na tumačenje rezultata poljoprivrednih ogleda.

Program oplemenjivanja kukuruza na Univerzitetu u Gvelfu, kao jedan je od nekoliko preostalih univerzitetskih oplemenjivačkih programa kukuruza u Severnoj Americi, predstavio je dr Bojan Mitrović. U izlaganju je predstavljen naučni-istraživački rad grupe za genetiku i oplemenjivanje kukuruza Univerziteta Gvelf na čelu sa prof.dr Elizabeth Lee. Takođe, u drugom delu izlaganja osvrt je dat i na proizvodnju kukuruza u Kanadi i stanje na tržištu kada je u pitanju semenski kukuruz.

Na kraju prvog dela predavanja, dr Milisav Stojaković dao je preporuku za setvu u 2017. izdvojivši veoma rodne NS hibride kukuruza za različite namene i sisteme gajenja: za rano suvo zrno i berbu kombajnom: NS 3022, NS 3023, NS 4051 i NS 4023, za rekordne prinose i berbu u klipu: NS 5051, NS 6030, NS 6102, NS 6140 i NS 7020, a za spremanje silaže od cele biljke NS 5010 i NS 6043. Za njive zakorovljene višegodišnjim uskolisnim korovima (pirevina, zubača, divlji sirak) najbolje rešenje je gajenje „ultra“ hibrida  NS 444ultra, NS 5041ultra i NS 640ultra.

U drugom delu predavanja predstavljeno je Odeljenje za krmno bilje.

U uvodnom izlaganju, prisutnima se obratio dr Đura Karagić, rukovodilac odeljenja, koji je ukazao na tržišni značaj krmnih biljaka u Republici Srbiji, kritične momente u proizvodnji, kao i potencijal povećanja proizvodnje.

Rezultati rada Odeljenja prikazani su kroz povećanje kvaliteta krmnih biljaka primenom različitih tehnologija proizvodnje, stvaranje najnovije generacije sorti i hibrida krmnih biljaka i aplikaciju novih tehničkih rešenja (pilirana NS lucerka). Ciljevi proizvodnje su brža setva, ujednačeno nicanje, bolja ishrana u fazi rasta i bolje mehaničke osobine semena.

Dr Dragan Milić govorio je  o prinosu i kvalitetu lucerke, predstavio rezultate primene intenzivnog šestootkosnog sistema kosidbe kod NS sorti lucerke na prinos i brzinu porasta.

Izbor sistema kosidbe, kako je naglasio, zavisi od rejona gajenja, cilja proizvodnje, opremljenosti mehanizacijom i starosti useva.

Dr Vojislav Mihailović pozdravio je sve prisutne, uz posebno uvažavanje prisutnih kolega sa Poljoprivrednog fakulteta Novi Sad i Poljoprivrednog fakulteta Zemun, kao i Agronomskog fakulteta iz Čačka. Predavanje je predstavljalo prikaz ostvarenih rezultata u oplemenjivanju jednogodišnjih biljaka, pre svega u selekciji jednogodišnjih leguminoza sa naglaskom na ozimi stočni grašak za zrno i dostignuća ostvarena kod jarih proteinskih sorti graška (stabilnost prinosa zrna). Ciljevi oplemenjivanja, kako je naveo, su sitnije seme, povećana otpornost na izmrzavanje, ranostasnost, manje poleganje, manji gubici tokom žetve i ujednačeno sazrevanje.

Dr Branko Milošević govorio je o semenarstvu krmnih biljaka u 2016. naglašavajući značaj rejonizacije semenske proizvodnje, uticaj genetike (sorte) i mogućnostima povećanja prinosa semena krmnih biljaka.

Dipl. Inž. Darko Sadžak iz kompanije Agrobiznis Partner doo Sombor, predstavio je rezultate rada u kompaniji koji ukazuju na značaj povećanja proizvodnje proteinske komponente na farmi, setvom  ozimog stočnog graška sorte NS Mraz. Ukazano je i na mogućnost povećanja proteinske nezavisnosti sa dve žetve godišnje, postrnom setvom sorte soje NS Merkur nakon žetve ozimog stočnog graška.

U trećem delu predavanja, predstavljeno je Odeljenje za alternativne kulture iz Bačkog Petrovca. O rezultatima rada u ovom odeljenju govorila je dr Vera Popović, koja je predstavila istraživanja na biljnim vrstama facelija i uljani lan, kao i dr Anamarija Stojanović, koja je prikazala najnovija istraživanja na konoplji. O organskoj proizvodnji u svetu i kod nas govorila je Jelena Milić, predstavnica Ministarstva za poljoprivredu i zaštitu životne sredine, koja je predstavila rezultate u organskoj proizvodnji, istakavši povećanje potražnje i širenje tržišta organskih proizvoda. Dipl. inž. master Milorad Živanov održao je predavanje o upotrebi biouglja kao oplemenjivača zemljišta, sa višestrukim povoljnim uticajima na životnu sredinu: uticaj na efekat staklene bašte, smanjenje emisije metana, smanjena potreba za đubrenjem i kiselost zemljišta, povećanje CEC, kao i povećana mikrobiološka aktivnost u zemljištu.

U popodnevnim časovima održana je panel diskusija na temu „Renesansa konoplje“ u kojima su učestvovali istraživači sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo koji se bave oplemenjivanjem konoplje – dr Vladimir Sikora, dr Anamarija Stojanović, dr Jegor Miladinović i dr Tijana Zeremski, uz prisustvo g. Vlade Đokovića iz Uprave za zaštitu bilja pri Ministarstvu za poljoprivredu i zaštitu životne sredine i g. Vuka Raičevića, proizvođača konoplje sa Palića.

Vlade Đoković govorio je u uvodnom delu o zakonskoj regulativi u vezi sa proizvodnjom industrijske konoplje, istakavši uslove za prijavu proizvodnje i dobijanje dozvola za rad. Dr Jegor Miladinović govorio je o svom udelu u inicijalnom ukrštanju i stvaranju uslova za nastavak oplemenjivačkog rada na industrijskoj konoplji, a dr Tijana Zeremski istakla je osnove svog rada u okviru oplemenjivačkog programa koji se tiče analize semena i herbe na sadržaj gamalinolne kiseline i kanabinoida u toku procesa proizvodnje. Dr Anamarija Stojanović prikazala je dosadašnja istraživanja na industrijskoj konoplji i ciljeve budućeg oplemenjivačkog programa. Vuk Raičević je govorio o svojim iskustvima u gajenju industrijske konoplje za zrno u cilju dobijanja stočne hrane i pomenuo da u praksi postoji veliko interesovanje za gajenje ove biljne vrste i aktuelnim problemima sa kojima se susreću potencijalni proizvođači.

Prisutnima se obratio i proizvođač Radoslav Đaković iz Lalića i podelio svoje dugogodišnje iskustvo u gajenju industrijske konoplje.

Dr Vladimir Sikora izrazio je zadovoljstvo obnavljanjem oplemenjivačkog rada na industrijskoj konoplji, istakao neke od dosadašnjih rezultata, i izrazio uverenje da će se trend uspešnog oplemenjivačkog rada nastaviti i u budućnosti.

Predstavljeni su i sponzori: BASF, NS Sajam, Donau Soja i Prelog KM.

 

[do action=”fb-foto”]https://www.facebook.com/pg/nsseme.ifvc/photos/?tab=album&album_id=10155106275564824[/do]