Drugog dana predavanja na 53. Savetovanju agronoma i poljoprivrednika Srbije održano je predavanje dr Gorana Bekavca, koji je predstavio analizu vremenskih prilika i tehnologija proizvodnje kao i rezultate makroogleda sa NS hibridima kukuruza u 2018. godini. Data je preporuka za setvu 2019. sa posebnim osvrtom na najproduktivnije hibride. Hibridi su razdvojeni u četiri grupe u skladu sa namenom i preporučenom tehnologijom (hibridi za kombajniranje u zrnu, berbu u klipu, silažni i ultra hibridi). Prikazani su i rezultati ogleda sa najnovijim NS hibridima kukuruza i dato poređenje njihovih performansi sa performansama hibrida drugih kompanija koje se nalaze na našem tržištu. U proizvodnoj 2019, preporučeni su srednje rani hibridi kukuruza NS 3022, NS 4051 i NS 4024 sa potencijalom rodnosti preko 15 t/ha zrna i 40 t/ha silaže, srednje kasni hibridi za kombinovanu upotrebu NS 5051, NS 6102 (izrazito tolerantan na sušu) i novi NS 5072, dok su za berbu u klipu preporučeni NS 6010, NS 6030, a za silažu NS 4015, NS 5010, NS 6010 i NS 6043. NS ULTRA hibridi i Focus® Ultra su efikasni alati u suzbijanju jednogodišnjih i višegodišnjih travnih korova, a među novim liderima preporučen je NS 3023 i NS 6140, izuzetnog potencijala rodnosti i prinosa od 50 t/ha i 70 t/ha silaže.

Dr Dušan Stanisavljević govorio je o novijim pristupima oplemenjivanju kukuruza i podelio svoja iskustva tokom boravka na North Carolina State University u SAD-u tokom 2018. Ciljevi oplemenjivanja su hibridi visokih prinosa zrna, stabilnost prinosa i niža vlaga zrna u berbi, rekao je dr Stanisavljević. Uspešnost oplemenjivanja kukuruza u jedinici vremena može se unaprediti povećanjem preciznosti i intenziteta selekcije uz skraćenje oplemenjivačkog ciklusa. Novi pristupi oplemenjivanju uključuju unapređenje kvaliteta izvođenja ogleda, dobijanje većeg broja inbred linija za kraće vreme primenom metode dihaploida i upotrebu markera u proceni vrednosti genotipova. Dr Stanisavljević je takođe istakao da genomska selekcija može značajno unaprediti oplemenjivački proces prvenstveno povećanjem intenziteta selekcije.

O entomološkoj temi pod naslovom  “Uticaj insekticida na smanjenje šteta od kukuruznog plamenca i pojavu sekundarnih gljivičnih infekcija” govorio je biolog master Filip Franeta.

Predsavljeni su rezultati četvorogodišnjih ispitivanja uticaja oštećenja klipa kukuruza od kukuruznog plamenca na pojavu fuzariozne plesnivosti klipa. Istakao je da su hemijski tretmani, u godinama sa visokom brojnošću gusenica kukuruznog plamenca uticali ne samo na smanjenje šteta i povećanje prinosa, već i na smanjenje učestalosti plesnivosti klipa. Ipak, u godinama u kojima je stepen pojave bolesti bio nizak, a vremenski uslovi povoljni za razvoj bolesti, fuzariozna plesnivost klipa se javljala nezavisno od oštećenja klipa prouzrokovanog fitofagnim insektima.

Dr Petar Čanak govorio je na temu nauke i prakse u semenarstvu kukuruza uz maksimalno korišćenje genetskih potencijala hibrida.

Optimizacija semenske proizvodnje, u cilju postizanja boljeg kvaliteta semena i višeg i sigurnijeg prinosa, uključuje uticaj gustine roditeljskih komponeneti na najvažnije semenske kvalitete, što je značajno kod uvođenja novih hibrida u semensku proizvodnju.

Dato je uputstvo za setvu roditeljskih komponenti, preporučeni su herbicidi za primenu u semenskom usevu, optimalan momenat za berbu semenskog useva, kao i tretmani i predtretman (prajming) semena. Navedena je procedura savremene dorade semena, sa ciljem dobijanja semena vrhunskog kvaliteta spremnog za promet.

Predavanje “Rezistentnost korova na herbicide i antirezistentna strategija” održao je dr Goran Malidža, ukazavši na osnovne pojmove i glavne uzroke ovog problema na globalnom nivou i u  Srbiji, značaj mehanizama rane dijagnostike i činioca koji utiču na rizik od razvoja rezistentnosti. Poseban osvrt dat je na rasprostranjenost divljeg sirka rezistentnog na inihibitore ALS-aze i ACC-aze i štira običnog rezistentnog na ALS inhibitore. Takođe, preporučen je raznovrstan integralni sistem mera pri čemu je posebno istaknut značaj preventivnih i direktnih nehemijskih mera, primena herbicida različitih mehanizama delovanja, permanentno istraživanje i razvoj novih metoda suzbijanja korova, edukacija relevantnih subjekata i transfer naučnih rezultata u praksu.

U uvodnom predavanju “Konvencionalni i dinamički sistem proizvodnje stočne hrane: prednosti i nedostaci”, dr Đura Karagić ukazao je na prednosti dinamičke proizvodnje kabaste stočne hrane u odnosu na konvencionalan način. Proizvođačima je predstavljen sistem proizvodnje krmnog bilja koji podrazumeva kontinuirano gajenje međusezonskih krmnih useva, pre svega ozimog krmnog graška u smeši sa strninama, nakon čijeg se skidanja, od sredine do kraja maja meseca na istoj površini, kao naknadni usevi, mogu sejati krmni sirak i sudanska trava. Na taj način se obezbeđuje dovoljno kvalitetne ali i jeftine kabaste stočne hrane tokom čitave godine.

Dr Vojislav Mihailović održao je predavanje sa temom “Grašak za zrno – značajan izvor biljnih proteina”. Stvaranjem novih sorti sa visokim potencijalom rodnosti zrna (ozimih i jarih formi), koje minimalno poležu i rano dospevaju za žetvu, farmerima se pruža mogucnost da iz sopstvene proizvodnje, obezbede značajan deo potreba. Sa prinosom zrna od 4,5 do 5 t/ha i sadržajem sirovih proteina u zrnu od 23-25%, obezbeđuje se 1100 do 1200 kg proteina po hektaru, odličnog amino kiselinskog sastava.

Nekoliko zadnjih godina, tražnja za semenom NS sorti ozimog (NS MRAZ i NS ZLATAR) i jarog graška za zrno (PARTNER, DUKAT, KRISTAL) je veoma izražena, kako za domaće potrebe tako i za izvoz.

Dr Dragan Milić govorio je na temu “Dormantnost sorti lucerke – realnost ili zabluda”, u kome se bavi fenomenom dormatnosti sorti lucerke, definicijom, značajem, klasifikacijom, kao i posledicama gajenja sorti različite dormantosti za Srbiju i region. Dormantnost sorti lucerke je genetički kontrolisana osobina, kod koje je izražena i snažna interakcija sa spoljnom sredinom.

U predavanju se ističe značaj setve lucerišta klasa dormantosti 4-6 za našu zemlju, uticaj efekta dormantnosti na prinos, kvalitet, trajnost i otpornost na abiotski stres kod lucerke. Ukazuje se na značaj izbora sorte i daje prepruka NS sortimenta lucerke na osnovu klasifikacije po klasama dormantnosti za setvu u Srbiji i na stranim tržištima na kojima je zastupljen Institut za ratarstvo i povrtarstvo.

O kvalitetu (hranljivoj vrednosti) NS sorti lucerke govorila je dr Snežana Katanski. U okviru predavanja predstavljeni su najnoviji rezultati o visokom kvalitetu novosadskog sortimenta lucerke, sa osvrtom na najznačajnije faktore koji uslovljavaju prinos i hranljivu vrednost ove najvažnije krmne biljke. Posebno se ističe značaj izbora sistema košenja u agroekološkim uslovima Srbije, kao i njegov uticaj na prinos i parametre kvaliteta lucerke. Predstavljen je praktičan PEAQ metod predviđanja hranljive vrednosti lucerke direktno na parceli, neposredno pre košenja i bez uzimanja uzoraka, što proizvođačima može značajno olakšati određivanje optimalnog vremena košenja lucerišta.

Dr Goran Malidža govorio je o suzbijanju korova i viline kosice u lucerki i ukazao na problematiku parazitskih cvetnica, koja postaje sve aktuelnija zbog njihovog širenja i sve većih šteta koje nanose u poljoprivredi. U skladu sa temom predavanja, predstavljene su integralne mere zaštite protiv viline kosice, koja u usevu lucerke može značajno smanjiti prinos zelene mase kao i produkciju semena u semenskoj lucerki. Istaknute su najefikasnije mere suzbijanja, od preventive kao ključ borbe protiv viline kosice, setve deklarisanog semena lucerke, do hemijske kontrole. Prikazani su rezultati hemijskog suzbijanja najčešćih korovskih vrsta u lucerištima Srbije.

Krajem dana održana je panel diskusija Lekovito bilje – od semena do proizvoda sa tržišnom vrednošću moderatora dr Vladimira Sikore. U okviru panel diskusije prof. Dragoja Radanović iz Instituta Josif Pančić govorio je o stanju i perspektivama gajenja lekovitog bilja u Srbiji.

Dr Milica Aćimović održala je prezentaciju programa rada na lekovitom bilju u Institutu, sa posebnim osvrtom na semenarstvo, a dr Biljana Kiprovski predstavila je rad Laboratorije za ispitivanje biljnih materijala i njihovih proizvoda sa aspekta kontrole kvaliteta lekovitog bilja.

 

[do action=”fb-foto”]https://www.facebook.com/pg/nsseme.ifvc/photos/?tab=album&album_id=10157205714339824[/do]