Drugog dana Simpozijuma „Pivo, pivarske sirovine i oprema“ pozdravne govore održali su prof. dr Dragana Latković, predsednica Upravnog odbora Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, prof. dr Radovan Pejanović, predsednik organizacionog odbora Simpozijuma i prof. dr Viktor Nedović, predsednik naučnog odbora Simpoziju, koji su poželili dobrodošlicu svim učesnicima Simpozijuma u nadi da će svi steći nova znanja i razmeniti iskustva kako bi se unapredila pivarska industrija u Srbiji, ali i regionu, što je i cilj ove manifestacije.

Uvodno predavanje na temu „Stanje stvari u srpskom pivarstvu“ održao je prof. dr Viktor Nedović i istakao da je godišnja proizvodnja u Srbiji na osnovu petogodišnjeg proseka oko 5,55 miliona hektolitara godišnje i da je Srbija najveći proizvođač piva na Zapadnom Balkanu, a u odnosu na države EU Srbija je na 14. mestu.

Potom su usledila plenarna predavanja na kojim su kopredesedavajući bili Iztok Košir i Viktor Nedović. Prvo plenardno predavanja koje je održao je Jiajun Yu bilo je onlajn, na temu „Ispitivanje metabolizma jedinjenja sumpora u pivarstvu“ tokom kojeg je detaljnije objasnio važnu ulogu metabolizma jedinjenja sumpora tokom procesa pivarstva i njegovog uticaja na kvalitet piva. Potom je onlajn predavanje održao Peter Raspor na temu „Bezbednost vode u pivarskoj industriji“ i istakao da je voda primarni materijal za čitav niz proizvodnjih aktivnosti koje podrazumevaju zaštitu bezbedne i zdrave vode za piće. Poslednje u nizu plenarno predavanje održao je Iztok Košir na temu „Stanje i inovacije u proizvodnji hmelja u Sloveniji“, tokom koje je pojasnio aktuelne trendove u agrotehnologiji proizvodnje hmelja, vezanih za smanjenje upotrebe đubriva, pesticida i upravljanje vodama u okviru održivosti u poljoprivredi.

Nakon plenarnih predavanja održan je okrugli sto u organizaciji Agencije za kvalifikacije. Tema okruglog stola je bila „Unapređenje kompetencija zaposlenih u pivarstvu – Potrebe tržišta rada i sistema obrazovanja“, tokom kojeg su gosti Simpozijuma više saznali o tome šta je sve potrebno da bi se neko zaposlio i napredovao u pivarskoj industriji.

Potom su održana predavanja po pozivu, a kopredsedavajući su bili Natalia Velić i Ilia Gasan Osojnik Črnivec. Prvo predavanja je održao Ilia Gasan Osojnik Črnivec na temu „Centar za razvoj, demonstraciju i obuku za tehnologije bez ugljenika i potencijal za dekarbonizaciju i korišćenje vodonika u sektoru pivara“ gde je istakao da je potražnja za hranom i njena potrošnja energije po jedinici proizvodnje značajno porasla u poslednjih nekoliko decenija. Očekuju se da će se potrebe za proizvodnjom hrane povećati do 50% do 2030. godine s obzirom na klimatske promene i rast globalne populacije, čineći dekarbonizaciju izuzetno važnom komponentom održivih prehrambenim sistema. Drugo u nizu predavanja po pozivu održao je Goran Šarić na temu „Pivarski trop – sirovina ili otpad?“ gde je istakao da iako je otpadna voda količinski najzastupljeniji nusprodukt u proizvodnji piva, trop je, uz iskorišteni kvacas, najvredniji, jer je vrlo atraktivan i nutritivno vredan dodatak ljudskoj ishrani. Usmeno izlaganje na temu „Korišćenje ugljendioksida kao potencijalno rešenje za pivarsku industriju“ održao je Aleksa Kojčinović i istakao da industrija hrane i pića, uz hemijsku industriju, pruža mogućnost da se organski otpad pretvori u energiju, kroz anaerobnu digresiju da bi se proizveo metan za grejanje i proizvodnju električne energije. Potom je usmeno izlaganje održala Katja Makovšek na temu „ Ekstrakt hmelja kao aktivna komponetna u filmovima na bazi hitozana za pakovanje hrane“, tokom kojeg je istakla da je hitozan derivat hitina, drugog najzastupljenijeg polisaharida na zemlji, a budući da poseduje dobar kapacitet za formiranje filma stavljlen je u fokus kao potencijalna sirovina za pripremu ekološki prihvatljivih aplikacija za pakovanje hrane.

Predavanje po pozivu održala je Mirjana Pešić na temu „Primena semenki komine grožđa tokom procesa fermentacije i njihov uticaj na profil fenolnih jedinjenja piva“ i istakla da je potencijal korišćenja voćnog otpada u proizvodnji piva još uvek slabo istražen, a da seme komine grožđa može pozitivno da utiče na zdravlje ljudi i smanji rizik od razvoja hroničnih bolesti kao što su rak, dijabetes, upalne i kardiovaskularne bolesti.

Potom su usledila četiri usmena predavanja, a kopredsedavajuće su bile Mirjana Pešić i Vesela Shopska. Usmeno izlaganje Nataše Obradović je bilo na temu „Imobilizacija ćelija kvasca u polisaharadin-protein sisteme primenom tehnike sušenja smrzavanjem“ tokom kojeg je kako je proces proizvodnje piva podignut na viši nivo primenom novih tehnika imobilizacije ćelija kvasca. Potom je Vesela Shopska tokom usmenog izlaganja na temu „Primena alginat-hitozan mikrokapsula sa tečnim jezgrom u šaržnoj i kontinuiranoj proizvodnji piva“ govorila o mogućnosti proširenja tehnologije proizvodnje piva pošto je profil ukusa piva proizvedenog kontinuiranom fermentacijom bio sličan konvencionalnom pivu. Tamara Carević održala je usmeno izlaganje na temu „Vrednovanje ekstrakata Prunus spinosa L. kao funkcionalnih sastojaka u alkoholnim pićima“ istakavši da je kontinuirani rast tržišta piva i alkoholnih pića otvorio nove mogućnosti za poboljšanje ukusa, arome i korisnosti ovih napitaka. Imajući u vidu poznat gorak ukus P. spinosa kao i pokazana bioaktivna svojstva njegovih ekstrakata, ova biljka bi bila odličan funkcionalni sastojak koji će se dobro uklopiti u jedinstvena senzorna svojstva piva i sličnih napitaka. Poslednje u nizu usmeno izlaganje održala je Ana Todorović na temu „Iskorišćenje otpadnog pivskog kvasca za inkapsulaciju bioaktivnih komponenata hrane“ i istakla da je otpadni pivski kvasac drugi najvažniji nusproizvod industrije piva nakon pivskog tropa.

Tokom drugog dana Simpozijuma učesnici su imali priliku da saznaju više o tržištu piva i mogućnostima unapređenja pivarske industrije, uz degustaciju piva iz Srbije i regiona.