U organizaciji ZZ „Žitna polja“ u Čurugu poljoprivrednim proizvođačima je predstavljen NS sortiment kukuruza, suncokreta i soje. Otvarajući skup direktorica ove zadruge Željka Delić je izjavila da zaposleni imaju viziju da postanu lideri ovoga regiona u trgovini poljoprivrednim proizvodima, da budu prepoznatljivi po kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti proizvoda i korektnom odnosu prema poslovnim partnerima. Za svaku delatnost, pa i poljoprivrednu, kako reče g-đa Delić, potreban je dobar tim koji radi po usvojenim pravilima i principima. Svi koji se bave poljoprivredom znaju da je dobar dogovor ključ za uspešnu i organizovanu proizvodnju, a ona je siguran put ka ostvarenju visokih i stabilnih prinosa dobrog kvaliteta i sigurnoj zaradi.
U ime Instituta prisutnim paorima obratili su se dr Igor Balalić iz Odeljenja za uljane kulture, Siniša Jakovljev promoter za južnu Bačku i dr Đorđe Jocković iz Odeljenja za kukuruz.
Kako je rekao dr Balalić, u Institutu je do danas priznato preko 500 hibrida suncokreta koji se gaji u 24 zemlje sveta, najviše u Rusiji i Ukrajini (na preko 1,5 mil. hektara). Koliko je novosadski sortiment suncokreta moderan i savremen govori podatak da ne postoji nijedna značajna svetska kompanija, koja se bavi oplemenjivanjem suncokreta, a da ne kupuje našu genetiku. Za 53 godine, koliko se u Institutu radi na oplemenjivanju suncokreta, uvek smo bili prvi, ili među prvima u svetu, kada se radi o uvođenju novih tehnologija – uvođenje hibrida, uvođenje u proizvodnju hibrida otpornih na Phomopsis (bolest koja je osamdesetih godina prošlog veka pretila da izbaci suncokret sa naših njiva), Clearfield (hibridi pogodni za gajenje na zemljištu zaraženom širokolisnim korovima i volovodom) i Sumo hibridi (otvara se mogućnost borbe, pre svega, protiv palamide).
Kada se radi o izboru hibrida za setvu u ovoj godini, Institut raspolaže veoma širokom paletom različitih hibrida: osam hibrida iz grupe uljanih koji su genetski otporni na pet rasa volovoda, tri hibrida kod kojih se suzbijanje volovoda obavlja hemijskim putem (primena herbicida Pulsar), dva hibrida visoko tolerantna prema tribenuron metilu (primena herbicida Express), jedan iz grupe visokooleinskih, četiri iz grupe konzumnih, jedan iz grupe koji se koristi za zakasnelu setvu (90 dana vegetacije), jedan za ishranu ptica (bele boje zrna) i jedan dekorativni hibrid. Iz ukupne ponude za ovu proizvodnu sezonu izdvojio je: NS Oskar, Orfej, NS Fantazija, Duško i NS Konstantin, svi otporni na volovod a dva na plamenjaču.
Siniša Jakovljev je u uvodnom delu izneo podatak da 2014. proizvodna godina spada u rekordnu jer je prosečan prinos soje iznosio 3,3 t/ha, a bilo je i proizvođača koji su imali i 3 t/kj. Na nivou države taj prosek je, primera radi 2010. godine, iznosio 3,1 t/ha. Spomenuti su proizvođači koji su sa sortama Sava, NS Maximus, Valjevka, NS Apolo, postizali prinose od 4,5 pa do preko 5 t/ha. Posebno je istaknuto da je od 15 lokaliteta u mreži makroogleda prosečan prinos NS sorti soje bio najviši na lokalitetu Subotice. Očito da su zemljišta lakšeg mehaničkog sastava na severu Bačke u protekloj godini, koja je obilovala padavinama, pogodovala aktivnosti bakterijama iz roda Rhizobium koje se nalaze u kvržicama na korenovom sistemu soje. U nastavku su ukratko spomenuti problemi koji mogu da nastanu tokom vegetacije, kao i mere kojima se te kritične tačke prevazilaze. Soja je biljka koja pored dobre hemijske zaštite zahteva i međurednu kultivaciju, pa ako se seje uskoredo, na 12,5 ili 25 cm, tako nešto neće biti moguće izvesti.
Ono čega najčešće nismo ni svesni su predžetveni i gubici u žetvi. Ono što je veoma važno kod soje, kao i kod šećerne repe, je idealno pripremljeno i poravnato zemljište. Ukoliko to nije slučaj onda nam se desi da u žetvi ne uspeju da se u potpunosti pokupe donji, mahunama najbogatiji spratovi. Takođe veoma bitan momenat je da početak žetve ne bude određen na osnovu izgleda biljke, već na osnovu vlage zrna koja treba da je 14%.
Novosadski sortiment je ove sezone obogaćen sa pet novih sorti: vrlo rana NS Kaća, iz 0 grupe NS Princeza, iz I grupe NS Apolo, i iz II grupe Fantast i NS Zita.
Dr Đorđe Jocković je Čuružanima rekao da su Rumljani prvi 1903. godine u proizvodnju uveli zubane. Do tada su gajeni tvrdunci „osmaci“ sa niskim prinosom i kratkom vegetacijom. Dolaskom zubana stvara se prva domaća sorta Rumski zlatni zuban, od koga su kasnije nastali svi ostali, kao baza za stvaranje novih hibrida.
Institut u svom programu selekcije hibrida kukuruza ima grupe 100 do grupe 800. Grupe 100 i 200 su za uslove postrne setve, ukoliko se gaje u sistemu za navodnjavanje mogu da se seju svake godine, a van sistema samo ako odgovaraju meteorološki uslovi, kao što su bile 2010. i 2014. godina. Ako se ponovi godina kao 2012. onda ta proizvodnja ne može da uspe. Iz FAO grupe 300 dr Jocković je predstavio dva hibrida, iz grupe 400 tri hibrida, iz grupe 500 četiri hibrida, iz grupe 600 četiri hibrida. Ovoga puta nije se pričalo o visini biljke, dužini klipa i drugim osobinama biljke, kako reče dr Jocković to vas ne interesuje, to se ne plaća, vas interesuje samo ono šta se plaća – koliko je tona na kantaru?
Za rano suvo zrno predstavljeno je pet hibrida iz grupa 300 i 400, za rekordne prinose za berbu u klipu predstavljeno je pet hibrida, a za silažu četiri hibrida. U DUO tehnologiji prikazana su tri hibrida koji su tolerantni na herbicid Focus ultra koji služi za efikasnu zaštitu useva kukuruza od jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih korova.
[do action=”fb-foto”]https://www.facebook.com/media/set/?set=a.10153156836004824.1073742031.56790329823&type=3&uploaded=50[/do]