Regionalno savetovanje „NS SEME sa Vama“ održano je u velikoj sali Skupštine Grada Sremske Mitrovice. Stručnjaci i naučni radnici našeg Instituta prezentovali su sortiment za predstojeću sezonu i izneli rezultate prošlogodišnje proizvodnje kukuruza, soje, suncokreta i krmnog bilja. Branislav Živanović, promoter Instituta za područje Srema, je zajedno sa proizvođačima Slavkom Maletićem (iz Vognja) i Nebojšom Dragojlovićem (iz Golubinaca) pozdravio sve prisutne proizvođače, a posebnu zahvalnost uputio Branislavu Nedimoviću, gradonačelniku Sremske Mitrovice. Vladimir Strugar, pomoćnik direktora za komercijalne poslove, takođe je pozdravio i zahvalio se prisutnima na odzivu u tolikom broju, što je ujedno i potvrda da proizvođači sve ove godine ukazuju poverenje „NS semenu“. Posebno je naglasio da Institut i ove godine ima dovoljno semena svih biljnih vrsta, a da u novije vreme podstičemo i prodaju semena povrća i cveća, kao i novih vidova proizvodnje (organska proizvodnja).
Uputio je sve zainteresovane da na našem sajtu pogledaju i pogodnosti kupovine semena.
Dr Đorđe Jocković, iskusni stručnjak sa Odeljenja za kukuruz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, promovisao je hibride kukuruza Instituta, sa posebnim akcentom na grupe FAO 300-600 koji su i najpogodniji za naše uslove. Dr Jocković je naglasio da idealni hibrid ne postoji (usled uticaja spoljne sredine), već da se hibrid bira za svaku njivu posebno i da ako želimo uspešnu i stabilnu proizvodnju obavezno je kombinovanje više hibrida. On je takođe izneo rekordne prinose pojedinih proizvođača po lokalitetima i iskoristio priliku da pozove sve zainteresovane da se 27. februara okupe na istom mestu i detaljno čuju reč stručnjaka i rekordera. Za rano suvo zrno izdvojio je NS 3014, NS 3022, NS 4023, NS 4030, NS 4050; za rekordne prinose – NS 5051 i NS 6102, a za kombinovano korišćenje – NS 6010, NS 6030 i NS 7020. Kao rešenje protiv sirka izdvojio je hibride NS 444 ultra, NS 640 ultra i NS 5041 ultra uz herbicid Focus ultra. Pri izboru hibrida izuzetno je važno znati zahteve biljke kukuruza, pedoklimatske uslove, osobine hibrida (grupa zrenja), kao i vreme priznavanja hibrida. Posebno je preporučio da se svake godine proba bar jedna vreća novog hibrida jer se nauka razvija i stvaramo bolje od postojećeg. Brzim uvođenjem novih hibrida u proizvodnju, savetima stručnjaka našeg Instituta, posećivanjem prezentacija, Dana polja, uz korišćenje visokog nivoa agrotehnike sigurno se postiže željeni uspeh u proizvodnji – a realan cilj je deset tona po hektaru!
Prezentaciju pod nazivom „I prinos i kvalitet ulja naših hibrida“ održao je dr Igor Balalić sa Odeljenja za uljane kulture. Cilj ovog Odeljenja, koje postoji već 53 godine, je stvaranje hibrida za svaku njivu. Oko 510 hibrida suncokreta u preko 24 zemlje zauzimaju 3 miliona ha površina u svetu. Najviše su zastupljeni u Ukrajini, Rusiji, Rumuniji, Francuskoj, a u zadnje vreme i u Bugarskoj. Trudimo se da očuvamo ono po čemu smo prepoznatljivi, a to je da budemo među prvima u Evropi u svakom pogledu. Naši rezultati da smo prvi uveli hibride u proizvodnju, da smo uveli hibride otporne na phomopsis, kao i hibride otporne na herbicide nam i daju za pravo na takve dalje tendencije. Dr Balalić je istakao da nema svetske kompanije koja nije kupovala našu genetiku. Svaki hibrid se ispituje 3 godine u mikroogledima. Za razliku od 2013. godine koja je bila izuzetno povoljna za suncokret, protekla godina nije bila idealna za proizvodnju suncokreta, što se odrazilo i na prinos semena koji zavisi u velikoj meri od mikroklimata u lokalitetu.
U proseku od 3 godine, NS Fantazija je po prinosu bila na prvom mestu. Uz ovaj hibrid, okosnicu naših hibrida čine – NS Konstantin, Duško, Orfej, NS Oskar, koji su u 2014. postigli prinos preko 4 t/ha, a istovremeno su svi otporni na volovod. Područje Srema se ističe po prinosima suncokreta. Sadržaj ulja je bitan, ali će se još više ceniti kada se u Srbiji bude plaćao suncokret po njegovom sadržaju. Posebno je visok kod naših hibrida – NS Oskar, Novak, Novosađanin. Dr Balalić je sa ponosom naglasio da je Institut 2013. godine dobio nagradu „Najbolje iz Srbije“ za hibrid Sumo 1PR, da na tržište uz najsavremeniju opremu za doradu semena plasiramo samo najkvalitetnije seme i da već 7 godina nije upućena nijedna reklamacija u Srbiji i inostranstvu.
Ispred Odeljenja za soju sve prisutne je pozdravio dr Vojin Đukić i uz nove sorte soje za 2015. predstavio rezultate iz 2014. kao i tehnologiju gajenja soje. Raspored i količina padavina su bili odlični za ostvarenje genetskog potencijala soje u 2014. godini, što je i rezultiralo visokim prinosom. Proteklih 5-6 godina površine pod sojom su iznosile 140-160.000 ha, a 2014. godine 180.000 ha sa prosečnim prinosom od 3,3 t/ha. U pojedinim regionima sorte Sava, NS Maximus i Valjevka su postigle prinos preko 5 t/ha. Visoki prinosi soje su u 2014. postignuti posebno u rejonu oko Subotice, koja i ne važi za sojarski kraj, dok su visoki prinosi zapaženi i u okolini Sremske Mitrovice. Dr Đukić je naveo i najnoviji sortiment soje Instituta. Iz 000 grupe zrenja novopriznata je sorta NS Kaća, sa 45-47% proteina, iz 0 grupe NS Princeza koja je odlična sorta, iz I grupe zrenja koja je i najraširenija kod nas nova sorta je NS Apolo koja daje izuzetne rezultate u sušnim i prosečnim uslovima proizvodnje, a u međuvremenu je priznata i NS Romansa iz ove grupe zrenja. Sorte koje daju dobre prinose i u lošim i povoljnim uslovima su NS Zita i NS Fantast iz II grupe zrenja. Nakon preporuke sortimenta, dr Đukić je detaljno predstavio tehnologiju proizvodnje soje – plodored, đubrenje, osnovnu obradu, vreme i način setve, negu useva i žetvu.
Rukovodilac Odeljenja za krmno bilje, dr Đura Karagić, održao je izuzetno praktično predavanje na temu „Više krmnog bilja na našim poljima“. Za postizanje visokog kvaliteta mesa i mleka, dr Karagić je istakao važnost visokokvalitetne ishrane stoke sa visokim sadržajem proteina. Kao najčešću grešku pri proizvodnji lucerke naveo je vreme kosidbe. Vreme I otkosa je 1-10. maja, pri čemu se ne čeka cvetanje, a postiže se najbolji kvalitet. Zbog najboljeg kvaliteta, prvi otkos je namenjen za najprinosnije krave, a treći otkos koga treba ostaviti dok ne procveta cela soja treba ostaviti za ishranu zasušenih krava. Najbolji prinos i kvalitet za naše uslove se postiže u petootkosnom sistemu. U pogledu kvaliteta bitno je voditi računa da svarljivost lucerke drastično opada sa vremenom.
Nakon izuzetnih predavanja naši verni kupci i proizvođači su nastavili diskusiju u obližnjem restoranu, gde su u neposrednom kontaktu sa našim naučnim radnicima mogli da reše svoje dileme, dobiju savete i odgovore na svoja pitanja.
[do action=”fb-foto”]https://www.facebook.com/media/set/?set=a.10153098188809824.1073742025.56790329823&type=3&uploaded=35[/do]