Prvog dana 52. Savetovanja agronoma i poljoprivrednika Srbije, nakon svečanog otvaranja, održana su predavanja po pozivu.

Prvo predavanje pod nazivom „Prilog istoriji poljoprivrede“ održao je prof. dr Srbislav Denčić, koordinator za nauku i mentorski rad na Odeljenju za strna žita u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo i autor i koautor preko 140 sorti pšenice i tritikalea registrovanih kod nas i u inostranstvu. Prof. dr Srbislav Denčić je 2004. izabran za dopisnog člana Vojvođanske akademija nauka i umetnosti i Akademije inženjerskih nauka Srbije.

U veoma zanimljivom radu, koje je prof. dr Srbislav Denčić nazvao lepom pričicom više nego predavanjem, zainteresovani su čuli kako je poljoprivreda zapravo nastala. 

Ovo predavanje bilo je prilog o tome kako, gde, kada i zašto je nastala poljoprivreda, kako je poljoprivreda odigrala ključnu ulogu u evoluciji čoveka i kakve je to revolucionarne promene unela u čovekov život. Postavilo se pitanje da li je stacionarni život ljudi u davna vremena izrodio poljoprivredu ili je poljoprivreda generisala stacionarni život? Bilo je zanimljivo čuti da je pre poljoprivrede postojao pretpoljoprivredni period. Evolucija poljoprivrede posmatra se kroz odnos čoveka i biljke, a na veoma interesantan način opisan je način razvoja poljoprivrede.

Nakon ovog predavanja, o prednostima domaćeg sortimenta kukuruza i primenjene agrotehnike u sušnoj 2017. govorila je prof. dr Dragana Latković, vanredni profesor i direktor Departmana za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.

Dugi niz godina se bavila agrotehnikom najvažnijih ratarskih kultura i bila naš saborac u iznalaženju optimalnih rešenja u sortnoj tehnologiji kukuruza. Prof. dr Dragana Latković u svom predavanju govorila je o razlozima zbog kojih je kukuruz podbacio u 2012. i kakva je sličnost vremenskih uslova u 2017. sa 2012. godinom. Saznali smo i koje su stvari koje mi možemo da uradimo, šta zavisi isključivo od naših odluka i kako prevazići problem u sušnim godinama, odnosno koje je rešenje kako da se ublaže problemi u nepovoljnim godinama. Čuli smo i koje su mere adaptacije tehnologije gajenja na učestale probleme, kako planirati gustinu setve i na osnovu kojih parametara i koliko je važno pre setve uraditi analizu sadržaja azota u zemljištu, kako bi pravilno đubrili. Veoma korisne savete prof. dr Dragana Latković dala je kada su u pitanju rokovi setve u sušnim godinama i njihov uticaj na prinos kukuruza.

Na kraju prvog dela predavanja po pozivu, prof. dr Mića Mladenović, redovni profesor na Katedri za voćarstvo u Institutu za hortikulturu, Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predavao je o značaju medonosne pčele u savremenoj ratarskoj i povrtarskoj proizvodnji. Prof. dr Mića Mladenović objavio je više od 320 naučnih i stručnih radova i učestvovao u realizaciji mnogih projekata. U svom izlaganju upoznao nas je sa stanjem pčelarstva, kao i da postoji 15000 registrovanih pčelara u Srbijii i oko 674000 košnica. Prezentovao je koliki je značaj medonosnih pčela kao oprašivača poljoprivrednih kultura i zašto je pčela primarni polinator. Tokom predavanja auditorijum je saznao kakvi su zahtevi u pogledu broja košnica po hektaru za ratarske kulture i koliko veći prinosi se postižu oprašivanjem medonosne pčele.

Usledilo je predavanje dr Vojislava Mihailović, savetnika za genetiku i oplemenjivanje biljaka na Odeljenju za krmno bilje Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. On je kao autor ili koautor stvorio je preko 50 sorti priznatih u zemlji i oko 20 sorti registrovanih u inostranstvu, a imenovan je za člana Nacionalnog saveta za naučni i tehnološki razvoj. U predavanju pod nazivom „Uloga krmnih mahunarki u integralnoj ratarsko-stočarskoj proizvodnji“ prikazani su najznačajniji rezultati u selekciji jednogodišnjih krmnih mahunarki sa naglaskom na ulogu ozimog stočnog graška, kao i dostignuća ostvarena kod jarih krmnih sorti graška i grahorice, kao što su stabilnost prinosa krme, kvalitet pokošene mase, značaj izbora sorte i uloga krmnih mahunarki kao međuuseva na imanju u kombinovanoj ratarsko-stočarskoj proizvodnji. U okviru predavanja dr Vojislav Mihailović govorio je o velikom značaju krmnih biljaka i kakva je direktna veza krmnog bilja sa stočarstvom.

Prof. dr Đorđe Moravčević, vanredni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu na Katedri za ratarstvo i povrtarstvo objavio je više od 130 naučnih i stručnih radova, a danas nam je  govorio o stanju i perspektivi proizvodnje povrća na otvorenom polju.

U predavanju je istaknuto da bašte nisu zanemarljive s obzirom na to kolike površine zauzimaju. Prof. dr Đorđe Moravčević prezentovao je i kakvo je stanje povrtarske proizvodnje u Srbiji i koliki je trend uvoza i izvoza povrća kod nas.

Zainteresovani posetioci čuli su i koja je polazna osnova za unapređenje povrtarske proizvodnje, koliko je važan sistem gajenja povrća i kako modifikovati proizvodnju.

Dipl. inž. poljoprivrede Borislav Brunet iz pokrajinskog Sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo održao je predavanje pod nazivom „Primena precizne poljoprivrede u kontroli plodnosti zemljišta“ i prezentovao šta zaista znači precizna poljoprivreda i kako proizvesti što više sa što manje inputa.

On je govorio i o tome šta utiče na usvajanje precizne poljoprivrede, koji se „alati“ precizne poljoprivrede koriste u kontroli plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i da se može reći da je precizna poljoprivreda stari koncept sa novim alatima.

U popodnevnim časovima održana je panel diskusija na temu „Kvalitet semena kao osnova za uspešnu proizvodnju suncokreta“.

Moderator panel diskusije bio je dr Vladimir Miklič, rukovodilac Odeljenja za industrijsko bilje, a u panelu su učestvovali dipl. inž. Miroslav Tatić – vlasnik firme MasAgro iz Bečeja, agronom i distributer semena suncokreta, dipl. inž. Vasa Stojšin – regionalni predstavnik Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, dr Siniša Jocić kao vodeći selekcioner suncokreta Instituta, dr Igor Balalić, agrotehničar sa velikim iskustvom u izvođenju ogleda u Srbiji i širom sveta i dr Jelena Ovuka, semenar suncokreta koja radi na uvođenju novih tehnologija u semenarstvu.

U panel diskusiji govorilo se o rezultatima novosadskih hibrida suncokreta iz ogleda i proizvodnje, ukazano je na specifičnosti u gajenju klasičnih, IMI i SUMO hibrida suncokreta u Srbiji, kao i na nove tehnologije proizvodnje na koje treba obratiti pažnju prilikom gajenja suncokreta.

Prikazana su i iskustva u prodaji hibrida Sumo 2 OR i prednosti SUMO tehnologije, kao i prednosti najnovijih NS hibrida suncokreta na tržištu Srbije. Stručnjaci su prezentovali bogata iskustva novosadskog Instituta u kvalitetnom tretmanu semena i prednosti tretmana NS semena suncokreta za predstojeću sezonu.

U nastavku se ukazalo i na prednosti domaćeg semenarstva i problematiku kontrole kvaliteta semena u Srbiji iz uvoza ili domaće proizvodnje, a izneta su i iskustva iz ogleda proizvodnje NS hibrida suncokreta širom sveta. Na kraju panel diskusije dati su odgovori na pitanje zašto se u 2018. odlučiti na setvu suncokreta, što je bilo propraćeno i ponudom NS sortimenta za 2018.

Zaključak je da Institut za ratarstvo i povrtarstvo ima bogat asortiman hibrida suncokreta, koji su apsolutno konkurenti svim vodećim svetskim hibridima, jer imaju visok potencijal rodnosti i tolerantnost prema bolestima i poleganju, a možemo se pohvaliti i podatkom da u poslednjih 10 godina nije bilo opravdanih reklamacija na kvalitet NS semena hibrida suncokreta. Institut prati svetske trendove na tržištu i zahteve potrošača.

Nakon panel diskusije usledilo je predstavljanje sponzora 52. Savetovanja agronoma i poljoprivrednika Srbije – prijatelj skupa Naftna Industrija Srbije a.d. Novi Sad; Novosadski sajam; Triglav osiguranje a.d.o. Beograd; NLB Banka a.d. Beograd i Scarybird.

 

[do action=”fb-foto”]https://www.facebook.com/pg/nsseme.ifvc/photos/?tab=album&album_id=10156261915894824[/do]