Današnja predavanja počela su prezentacijama Odeljenja za industrijsko bilje. Dr Vladimir Miklič govorio je na temu “Produktivnost NS hibrida suncokreta u 2018. godini i preporuke za setvu”. Nakon kraće analize proizvodnje suncokreta u Srbiji u 2018. godini i vremenskih uslova koji su obeležili proteklu sezonu, prezentovani se rezultati mikroogleda NS hibrida suncokreta iz 2018, kao i rezultati ogleda PSS i proizvođača u Srbiji. Na osnovu rezultata ogleda i raspoloživog semena preporučen je novosadski sortiment suncokreta za setvu 2019. uz dodatne informacije o tretmanu i pakovanju semena. Potom su predstavljeni rezultati ispitivanja NS uljane repice i data preporuka sortimenta za setvu u 2019. (jari i ozimi materijal).

Prof. dr Jovan Crnobarac održao je predavanje n atemu “Prevazilaženje kritičnih momenata u proizvodnji uljane repice”. Analizirana je perspektiva gajenja uljane repice u Srbije na osnovu trenda i odnos površina i prinosa repice i suncokreta u svetu i Srbiji.

U odnosu na druge useve navedene su osobine repice koje potenciraju njeno gajenje ili iziskuju dodatnu pažnju i ulaganja.

Ozimost, uskoredna setva, dobar predusev, skromnih zahteva prema zemljištu, kao i dug period cvetanja su osobine repice koje potenciraju njeno gajenje.

 

Dr Sandra Cvejić predstavila je rad pod nazivom “Oplemenjivanje na otpornost na bolesti – garancija uspešne proizvodnje suncokreta”. Bolesti su jedni od ograničavajućih faktora u proizvodnji suncokreta i mogu značajno da smanje prinose i progoršaju kvalitet.

U prezentaciji su predstavljeni najznačajniji prouzrokovači  bolesti  u Srbiji i načini kontrole korišćenjem genetski otpornih hibrida suncokreta.

Takođe predstavljen je najnoviji NS hibrid suncokreta koje pored visokih prinosa, odlikuje odlično zdravstveno stanje, izuzetna otpornost i visoka tolerantnost na glavne prouzrokovače bolesti.

Dr Nada Hladni govorila je na temu NS konzumni hibridi suncokreta – šansa za dobar proizvodni result, prikazavši zahteve tržišta za gajenjem hibrida za posebne namene konzumnog tipa suncokreta pogodnih za ishranu ljudi, pekarsku i prehrambenu industriju. Dat je prikaz površinа, prinosi, način proizvodnje i tehničko tehnološka svojstva semena konzumnog suncokreta i predstavljeni su rezultati ogleda sortne komisije Srbije sa novim konzumnim hibridima NS Leviathan i NS Garavi. Na osnovu podataka dobijenih od naših promotera, prikazani su ostvareni prinosi NS Leviathana u 2018. godine u Banatu i data preporuka za gajenje konzumnih hibrida u 2019.

Dr Igor Balalić predstavio je efekat roka setve na prinos semena i komponente prinosa novih NS hibrida suncokreta. Eksperiment je postavljen na oglednom polju Institituta za ratarstvo i povrtarstvo u Rimskim šančevima.

Odabrana su tri hibrida (NS Kruna, NS Horizont, NS Ronin) stvorena u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. Ovi hibridi zasejani su u osam rokova setve , a cilj ovog rada je bio ocena uticaja rokova setve na prinos semena, sadržaj ulja i prinos ulja odabranih NS hibrida suncokreta u dvogodišnjem periodu.

Između ispitivanih hibrida, kao i rokova setve u dvogodišnjem ogledu ustanovljene su značajne razlike u srednjim vrednostima za sve tri ispitivane osobine. ANOVA je pokazala značajan uticaj glavnih efekata (godina, hibrid, rok setve) na prinos semena, sadržaj ulja i prinos ulja. Imajući u vidu promenljivost vremenskih uslova i njihov izrazit uticaj na rok setve, kao značajne agrotehničke mere, za pouzdane preporuke za široku proizvodnju, bilo bi neophodno nastaviti istraživanja i u narednim godinama.

Dr Sonja Gvozdenac govorila je na temu “Novi trendovi čuvanja i zaštite semena uljanih biljnih vrsta u skladištima”.

U okviru predavanja predstavljen je istorijat pojave štetočina u skladištima suncokreta u Srbiji i dat prikaz najznačajnijih štetnih insekata na semenu uljanih biljnih vrsta. Takođe, prikazana je mogućnost čuvanja semena u hermetičkim vrećama (uslovi “modifikovane atmosfere”), kao sve popularnijeg  načina skladištenja, koje doprinosi očuvanju klijavosti i vitalnosti semena i sprečava napad i razvoj insekata i mikrorganizama. Pomenute su i prednosti i ograničenja ovog načina čuvanja i prikazana višegodišnja iskustva u primeni istog. Na kraju prezentacije, bilo je reči o najznačajnijim metodama zaštite uskladištenog semena od štetnih insekata, sa akcentom na fumigaciju u gas-nepropusnim vrećama kao i mogućnosti uvođenja CO2 kao ekološki prihvatljivog fumiganta.

Dr Sreten Terzić prezentovao je 40 godina istraživanja na oprašivanju suncokreta u Institutu. Od prvih eksperimenata 1970-ih godina, značaj klimatskih uslova je prepoznat i analiziran kao ključni faktor za produktivnost biljaka i oprašivača. Klimatski uslovi, problemi bolesti i štetočina značajno su se menjali tokom prethodnog perioda, ali su tehnologija proizvodnje i oplemenjivanje suncokreta takođe napredovali i učinili proizvodnju semena stabilnijom. Oplemenjivanje je dovelo do poboljšanja suncokreta koji i dalje pokazuje visok stepen varijabilnosti sadržaja nektara i atraktivnosti za oprašivače. Ukrštanja koja uključuju citoplazmatske muško sterilne linije zahtevaju prenos polena, ali su oprašivači takođe korisni i u proizvodnji hibridnog suncokreta. Atraktivnost oprašivača je stoga važna osobina i za oplemenjivače i za proizvođače i zaslužuje da se posmatra kao jedna od osobina kvaliteta u programima oplemenjivanja suncokreta.

Potom su usledila predavanja Odeljenja za soju.

U odsustvu autora, dr Jegora Miladinovića, direktor Instituta dr Svetlana Balešević Tubić predstavila je proizvodnju soje u 2018. godini, istakavši da je protekla godina bila povoljna za proizvodnju soje. Prema nezvaničnim podacima, soja je u 2018. bila zasejana na 210 000 ha, a ostvareni prosečni prinosi su iznad višegodišnjeg proseka. Prinosi su veoma varirali između pojedinih regiona, ali i između pojedinih parcela u istim regionima, zavisno od vremena i kvaliteta osnovne obrade, predsetvene pripreme, setve soje i agrotehničkih mera primenjenih u toku vegetacionog perioda soje. U 2018. bolesti i štetočine na soji nisu pričinjavali značajne štete, a dosta povoljan raspored i dovoljna količina padavina u prvom delu vegetacionog perioda, kao i pri formiranju i nalivanju zrna doprineli su ostvarivanju visokih prinosa u proizvodnji soje.

Prof. dr Đorđe Malenčić, redovan profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, održao je predavanje na temu “Divlji srodnici soje (Glycine soja): potencijalni izvor gena u selekciji soje kao izvora funkcionalne hrane”. Hrana biljnog porekla često sadrži jedinjenja korisna za zdravlje ljudi i domaćih životinja i može učestvovati u prevenciji određenih bolesti. Biljke koje sadrže supstance velikog antioksidantnog potencijala podstakle su razvoj novih oblika hrane koju danas nazivamo “funkcionalnom”, što znači da osim nutritivnog i kaloričnog, ova hrana poseduje i lekovita svojstva. Iako se soja prvenstveno gaji zbog visokog sadržaja proteina i ulja u zrnu, ona se može smatrati i biološkim izvorom fenolnih jedinjenja u ishrani čoveka, pre svih izoflavona i antocijanina.

Ova jedinjenja, malo proučavana i neiskorišćena u dovoljnoj meri, mogu pokazivati korisna svojstva u metabolizmu čoveka poput antioksidantne i antiinflamatorne aktivnosti, pa čak i antikancerogene, istakao je u svom predavanju prof. Malenčić.

Master Zlatica Miladinov govorila je o desikaciji semenske soje, kao meri kojom se hemijskim putem podstiče gubljenje vode iz zelenih biljnih delova i koja se koristi u slučajevima kada imamo godinu sa većom količinom padavina tokom letnjih meseci i kada je kontrola korova loša. Kod nas je u 2018. na velikom delu površina pod sojom bilo problema sa korovima, pa je ova tema samo posledica stanja na terenu. Tema je dala odgovor na dva pitanja: kako desikacija utiče na prinos i šta se dešava sa kvalitetom semena soje.

Takođe, istraživanja su dala odgovor na pitanja da li je bitan izbor herbicida, koji momenat je najbolji za desikaciju i kako sorte reaguju na primenu ove agrotehničke mere.

Dr Kristina Petrović održala je predavanje na temu “Skriveni patogeni u semenu soje”. Tema se odnosila na  Diaporthe vrste koje skriveno (latentno) egzistiraju u semenu soje bez vidljivih simptoma truleži i ukazivanje na važnost upotrebe sertifikovanog semena. Istraživanja morfološke, molekularne i patogene karakterizacije Diaporthe vrste na soji su po prvi put sprovedena u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo.

Dr Kristina Petrović je sa prisutnima podelila svoja iskustva sa postdoktorske specijalizacije obavljene 2018. na univerzitetu University of South Dakota, SAD.

Na samom kraju, održana je panel diskusija na temu očuvanja kvaliteta državnog zemljišta izdatog u zakup – Uređenje i korišćenje poljoprivrednog zemljišta opštine Bački Petrovac, moderatora dr Jovice Vasina.

 

[do action=”fb-foto”]https://www.facebook.com/pg/nsseme.ifvc/photos/?tab=album&album_id=10157209076209824[/do]