Dan polja soje održan je u organizaciji asocijacije „Dunav soja“ na oglednom polju Sesije, na imanju Poljoprivredne škole sa domom učenika u Futogu. Oko 150 proizvođača, predstavnika semenskih kompanija, proizvođača pesticida, Poljoprivredne škole kao domaćina i medija, prisustvovalo je predstavljanju sortnih, herbicidnih i proizvodnih ogleda soje, koje su posejali i neguju učenici ove škole.
Prema rečima Marije Kalentić, direktorke Regionalnog centra ove asocijacije, koji je osnovan pre više od godinu dana u Novom Sadu, ova međunarodna asocijacija deluje sa ciljem promovisanja gajenja, prodaje i korišćenja genetički nemodifikovane soje u regionu Dunava. Potrebe Evrope za sojom obezbeđuju se najvećim delom uvozom iz prekookeanskih zemalja, gde je 16 miliona hektara zasejano ovom biljnom vrstom. Najmanje 2/3 ovog uvoza čini genetički modifikovana soja.
Ovako velika zavisnost Evrope od uvoza soje predstavlja izazov sa kojim se Dunav soja, kao evropsko udruženje, uspešno suočava. Za četiri godine, koliko traje ova inicijativa, površine pod sojom u Evropi su povećane sa 600.000 na 900.000 hektara. Srbija predstavlja jednog od lidera u Evropi po površinama zasejanim sojom, kao i po proizvodnji od preko pola miliona tona, odmah posle Italije i Ukrajine. Srbija ima dugu tradiciju gajenja, dobre proizvođače, odlične sorte i jedina je zemlja u Evropi koja zadovoljava svoje potrebe sopstvenom preradom. Kompletna proizvodnja i prerada kod nas je zasnovana na genetički nemodifikovanoj soji.
Dr Vuk Đorđević se u ime Instituta za ratarstvo i povrtarstvo zahvalio izvođaču ogleda što je omogućio posetiocima ovog skupa da se upoznaju sa načinom gajenja ove biljne vrste, kao i potencijalom najnovijeg sortimenta. Ovoga puta prikazan je samo jedan mali deo NS sortimenta, jer celokupan sortiment čini preko dvadeset sorti koje se gaje na celoj teritoriji Srbije i širom Evrope. Iz nulte grupe, u ogledu su zastupljene sorte Valjevka i Galina. To su standardne sorte sa veoma visokim potencijalom za prinos, koje se gaje i u regionu Crnog mora, Rumuniji, Mađarskoj, Bugarskoj i Italiji. Iz prve grupe zrenja prikazane su sorte Sava i NS Maksimus, koje se nalaze na zajedničkoj evropskoj sortnoj listi i takođe se gaje u većem broju zemalja. Od kasnostasnih sorti predstavljene su sorte Venera, Rubin i nova sorta Zita. Ovo nam pokazuje raznovrsnost našeg sortimenta u pogledu grupa zrenja i agronomskih osobina. NS sortiment takođe karakteriše i raznolikost hemijskog sastava zrna. Tako je sorta Venera izrazito uljana sorta, a sorta Rubin, pored visokog potencijala za prinos, ima i visok sadržaj proteina u zrnu, pa proizvođači u Francuskoj i Italiji dobijaju proteinsku premiju sa ovom sortom.
Dr Goran Malidža, herbolog u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo, upoznao je posetioce sa efikasnošću herbicida na herbicidnom ogledu koji je postavljen na NS sorti Galina. Po rečima dr Malidže, činjenice govore da je korov u Srbiji jedan od najvećih izazova u poljoprivrednoj proizvodnji. Na ovom ogledu prikazane su sadašnje mogućnosti vodećih hemijskih kompanija u suzbijanju korovskih vrsta: BASF, Bayer, Adama i Agromarket. Tretmani u ogledu su predlozi proizvođača preparata, a izvođači su se potrudili da primenu herbicida obave u optimalno vreme u zavisnosti od faze razvoja, misleći prvenstveno na korove.
[do action=”fb-foto”]https://www.facebook.com/media/set/?set=a.10153437068299824.1073742049.56790329823&type=3&uploaded=35[/do]