U organizaciji Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, kao prethodnica „Agrokaravana“ koji traje od 15. decembra do 15. marta, u Koceljevi je 10.12.2014. održan prvi „Agrofest“. Manifestacija je održana u dvorcu „Ivanović“ a učesnici, kojih je bilo preko 220, su bili mladi poljoprivredni proizvođači, apotekari i kompanije koje su svojom delatnošću vezane za poljoprivredu sa područja Mačve, Srema, Moravičkog i Kolubarskog okruga, Posavine, Posavotamnave, Podgorine, Pocerine, Rađevine, Azbukovice i Jadra. Njima je predstavljen NS SEME sortiment najvažnijih ratarskih biljnih vrsta kao i tehnologija proizvodnje, a predavači su bili eminentni naučni radnici iz novosadskog Instituta. Promoter Instituta za region Mačve, dipl. inž. Mladen Ignjatović, upoznao je učesnike skupa sa koncepcijom rada ovih manifestacija, a potom je prof. dr Radenko Stepić i zvanično otvorio ovaj skup.
Prvi predavač je bio dr Đorđe Jocković, koji je u svom izlaganju predstavio aktuelni sortiment novosadskih hibrida kukuruza, a potom ukazao na neke probleme koji se javljaju u proizvodnji ove biljne vrste. On je naglasio da jednom načinjena greška pri bilo kojoj operaciji ne može da se nadoknadi nekom narednom, mogu samo da se ublaže posledice. Kako reče dr Jocković, program oplemenjivanja kukuruza u novosadskom Institutu čini: stvaranje hibrida velikog potencijala rodnosti, dobre adaptabilnosti i stabilnosti prinosa, kao i stvaranje specifičnih hibrida-tolerantnih prema stresu i herbicidima, hibrida za silažu, visoko uljanih hibrida, kokičara, proteinskih, hibrida za ishranu riba, hibrida za kisela zemljišta, za proizvodnju bioetanola i šećeraca. Posebno je istaknuto da se nikada ne seje samo jedan hibrid, uvek tri ili četiri, a pri tom treba kombinovati različite grupe zrenja. Na kraju izlaganja prikazani su ovogodišnji prinosi NS hibrida u ogledima i proizvodnji, koji su kod svih bili iznad 10 t/ha, a posebno je zapažen prinos hibrida NS 6102 kod Žike Tomića iz Jarkovca (15,5 t/ha), kao i hibrida NS 6030 kod Milorada Ilijevića iz Crepaje (15,8 t/ha).
Dr Dragan Milić, iz Odeljenja za krmno bilje, upoznao je proizvođače sa najvažnijim krmnim biljkama koje se nalaze u oplemenjivačkom programu Instituta i dao savete neophodne za proizvodnju ovih biljnih vrsta. Poseban akcenat je dao na proizvodnju lucerke koja predstavlja najvažniju komponentu u proizvodnji kabaste stočne hrane, koja daje 12-15 t/ha sena, a sa 20% proteina to je biljna vrsta koja daje najveći prinos proteina po jedinici površine.
Dr Vuk Đorđević, iz Odeljenja za soju, na početku svog izlaganja izneo je podatak da je ovogodišnji prosečan prinos soje bio preko 3 t/ha. Nakon ovoga posetiocima savetovanja je predočio vremenske uslove koji su vladali u vreme vegetacione sezone u različitim rejonima gajenja. Ono što je posebno privuklo pažnju je prikaz prinosa svih aktuelnih sorti soje u poslednje tri godine (2012-2014) koje su bile u pogledu agroekoloških uslova potpuno različite. Iz takvih prikaza se uočava napredak nove genetike i to su ti mali koraci koje novine u sortimentu donose. Na kraju prezentacije proizvođačima je ponuđen veliki asortiman sorti iz nulte, prve i druge grupe zrenja, a takođe i sorte iz 00 i 000 grupe, koje se koriste za postrnu i veoma zakasnelu setvu.
Dr Igor Balalić, iz Odeljenja za uljane kulture, svoju prezentaciju započeo je podatkom da je Institut do sada, u zemlji i svetu, u ukupno 24 zemlje, registrovao 510 hibrida suncokreta, a juče su priznata još tri, tako da se taj broj povećao na 513.U Ukrajini smo zastupljeni sa preko 1 milion hektara, u Rusiji na preko 500.000 ha, u Rumuniji preko 100.000 ha, a u Francuskoj na više od 70.000 ha. Nakon detaljno izložene tehnologije proizvodnje, dr Balalić je prikazao ovogodišnje rezultate koje su novosadski hibridi suncokreta postigli u ogledima i proizvodnji. Iz ponude za narednu sezonu izdvojeni su posebno: NS Oskar, Orfej, NS Fantazija, Duško, NS Konstantin. Predstavljeno je takođe i pet sorti uljane repice, od čega četiri ozime i jedna jara sorta.
Dr Goran Malidža je početak izlaganja iskoristio da prisutnima ukaže na potencijalne razloge za neuspešno suzbijanje korova, a potom je govorio o dva veoma značajna pojma kada je reč o suzbijanju korova u usevima. Prvi pojam se odnosi na izmenu korovske vegetacije usled prirodne otpornosti korova na herbicide, a drugi na situaciju kada se korovi prilagođavaju merama koje se primenjuju, što se dešava kod jednostrane primene herbicida istog mehanizma delovanja. Pojam rezistentnosti korova detaljno je pojašnjeno na primeru dve korovske vrste, divljem sirku i štiru. Pored drugih lokaliteta, potvrđeno je prisustvo divljeg sirka rezistentnog na sulfonilurea herbicide u Mačvi uz reku Drinu i može se uskoro proširiti na veću teritoriju. Poznato je da se ovi herbicidi koriste za suzbijanje divljeg sirka u kukuruzu preko 20 godina, međutim, na lokalitetima gde je potvrđena njegova rezistentnost potrebno je primeniti druge mere. Jedinstveno rešenje za suzbijanje ovog rezistentnog divljeg sirka u kukuruzu je primena herbicida Focus ultra u tolerantnim hibridima na ovaj herbicid – NS 444 ULTRA, NS 5041 ULTRA i NS 640 ULTRA.
Poslednji predavač dr Radivoje Jevtić, iz Odeljenja za strna žita, podsetio je prisutne proizvođače na pojavu žute rđe, koja je zabeležena u proizvodnji pšenice protekle proizvodne sezone i koja je postala globalni problem. Ovim putem je najavio uvodni referat koji će biti posvećen ovom problemu, a biće saopšten na narednom Savetovanju agronoma (25-31.01.2015) na Zlatiboru. Kada se govori o pojavi ovog oboljenja u Srbiji, bila je izražena na novosadskim sortama, ali i na drugim. Pošto su NS sorte pšenice najraširenije u proizvodnji, logično je da ta pojava bude najuočljivija na njima. Obavljena su istraživanja u koja su uključene sve sorte koje se gaje u Srbiji, a prema rečima dr Jevtića otpornih sorti na žutu rđu u Srbiji nema.
Ono sa čime mnogi manipulišu je pojava informacije da se ovaj patogen prenosi semenom. Kako reče dr Jevtić, ovo je potpuno netačno, jer se ovo oboljenje ne prenosi semenom. Cilj lansiranja ove neistine je da se ne kupuje seme pšenice novosadskih sorti. To je obligatni parazit, koji uspostavlja parazitski odnos sa biljkom i razvija se sve do onog momenta dok postoji ijedan zeleni list na biljci. Ukoliko je jak intenzitet infekcije može da se nađe i na klasu, odnosno da se nađe na unutrašnjim plevicama, ali te spore nemaju značaja za prenošenje oboljenja semenom. Vremenski uslovi koji će vladati tokom decembra, januara i februara, biće odlučujući za pojavu ovog parazita. On parazitira na oko 320 vrsta trava, tako da su trave prelazne hraniteljke ovog parazita. Pojava žute rđe protekle godine je mnogima odvukla pažnju sa pojave nekih drugih razloga propadanja biljaka, a to je npr. trulež korena i prizemnog dela stabla i pojave šturih klasova, a sve se to podvodilo pod pojavu žute rđe. Na osnovu rezultata analiza uzoraka domaćih i stranih sorti pšenice, koji su dobijeni iz laboratorija u svetu, dr Jevtić je objavio informaciju da su se u Srbiji pojavile nove rase ovog parazita.
Potom je dipl. inž. Dušan Dozet, u ime Marketing službe Instituta, uručio priznanja za doprinos održavanju Agrokaravana i Agrofesta, gospodinu Veroljubu Matiću, predsedniku opštine Koceljeva i narodnom poslaniku, i Vladimiru Matiću, pomoćniku predsednika Opštine za privredu Skupštine opštine Koceljeva. Na kraju ove manifestacije izvučeni su takmičarski parovi mladih poljoprivrednih proizvođača iz 36 opština, koji će uzeti učešće u takmičenju u okviru Agrokaravana. Pitanja za nadmetanje takmičara u znanju iz poljoprivredne proizvodnje pripremili su stručnjaci Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada.
[do action=”fb-foto”]https://www.facebook.com/media/set/?set=a.10152918197399824.1073742004.56790329823&type=3&uploaded=36[/do]