Upravni odbor Instituta

Obrazovanje
• Dipl. Inž.-1990- Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
• Magistar-2002-Polјoprivredni fakultet u Novom Sadu, smer gajenje njivskih bilјaka
• Doktor nauka-2010-Polјoprivredni fakultet u Novom Sadu
Kretanje u profesionalnom radu
• Fakultet poljoprivrednih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu, 1991., asistent pripravnik
• Institut za ratarstvo i povrtarstvo Polјoprivrednog fakulteta Novi Sad, 1992/96., stručni saradnik
• Polјoprivredni fakultet u Novom Sadu,1996/02., asistent pripravnik
• Polјoprivredni fakultet u Novom Sadu, 2002/10., asistent
• Polјoprivredni fakultet u Novom Sadu, 2010/15., docent
• Polјoprivredni fakultet u Novom Sadu, 2015., vanredni profesor za užu naučnu oblast Ratarstvo i povrtarstvo
• Polјoprivredni fakultet u Novom Sadu, 2021., redovni profesor za užu naučnu oblast Ratarstvo i povrtarstvo
Boravci u inostranstvu/specijalizacije
• Obavila je veći broj studijskih boravaka u Nemačkoj, Rumuniji, Italiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Rusiji, Švajcarskoj, Polјskoj i učestvovala na brojnim nacionalnim i međunarodnim skupovima kao i radnim sastancima u okviru međunarodnih projekata u Evropi
Publikacije
• Objavila je preko 244 referenci (nacionalni i međunarodni časopisi kao i nacionalni i međunarodni skupovi). 19 radova je objavila u referentnim časopisima sa impakt faktorom. Koautor je dve nacionalne monografije, dva udžbenika i tri priručnika.
Projekti
• Dr Dragana Latković je učestvovala na ukupno 15 projekata i to: 6 naučnih projekata finansiranih od strane Ministarstva za nauku, tehnologiju i razvoj RS; 1 naučni projekat finansiran od strane Ministarstva polјoprivrede RS; 5 projekata finansiranih od strane Pokrajinskog sekretarijata za nauku, tehnologiju i razvoj (na jednom je bila i rukovodilac); 1 projekat naučno tehnološke saradnje koji je bio finansiran od strane Pokrajinskog sekretarijata za međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu (rukovodilac ispred Polјoprivrednog fakulteta); 1 međunarodni naučni projekat finansiran od švajcarske nacionalne naučne fondacije i agencije za saradnju i razvoj, i rukovodilac jednog IPA projekta koji je finansiran od strane EU.
Akademske aktivnosti
• Nastava iz NO Ratarstvo i povrtarstvo na osnovnim, master i doktorskim studijama
• Mentor 1 doktorske disertacije, 5 master radova i 13 diplomskih radova. Učesnik je u većem broju komisija na svim nivoima studija
Članstvo u udruženjima
• Društvo za fiziologiju bilјaka Srbije
• Društvo za proučavanje zemlјište Srbije
• ESA-European society for agronomy
Ostale aktivnosti
• Na četiri međunarodna skupa imala je predavanja po pozivu
• Organizovala osam naučno stručnih skupova
• Direktor Departmana za ratarstvo i povrtarstvo Polјoprivrednog fakulteta od 2012. do 2021.godine
• Član Upravnog odbora Instituta za zemlјište Beograd
• Govori, čita i piše engleski
• Majka jednog deteta

Rešenjem Vlade Republike Srbije broj 119-5154/2021 od 03.06.2021. godine imenovan je za člana Upravnog odbora Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, Instituta od nacionalnog zanačaja za Republiku Srbiju.
E-pošta: aco@kg.ac.rs
Telefon: 032 303 419
Adresa: Agronomski fakultet u Čačku
Cara Dušana 34, 32000 Čačak

Autor i koautor je šezdeset naučnih i stručnih radova u međunarodnim i vodećim nacionalnim časopisima, međunarodinim naučnim skupovima i na skupovima nacionalnog značaja. Koautor je udžbenika Ekonomika polјoprivrede, i udžbenika Osnovi ekonomije, jedne monografije. Učesnik je tri projekta koje je finansiralo Ministarstvo polјoprivrede Republike Srbije, član predsedništva i predsednik Naučnog društva agrarnih ekonomista Balkana, član redakcije i recenzent međunarodnog časopisa Ekonomika polјoprivrede, član Razvojne Akademije Polјoprivrede Srbije. Na Polјoprivrednom fakultetu u Lešku bio je član Saveta fakulteta, šef je katedre za Agroekonomiju , mentor za izradu magistarskog rada i dve doktorske disertacije, i član komisija za odbranu urađenih doktorskih i magistarskih teza i recenzent komisije za naučno nastavno unapređenje. Član je Stručnog veća za biotehničke nauke Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici. Član je Saveta Fakulteta za hotelijerstvo i turizam iz Vrnjačke Banje, Univerziteta u Kragujevcu, iz redova osnivača.
Za svoj rad dobitnik je većeg broja priznanja.
Oženjen je otac troje dece. U stalnom radnom odnosu je na Polјoprivrednom fakultetu Univerzitetu u Prištini, sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, živi u Vrnjačkoj Banji.

Prof. dr Zoran Broćić je učestvovao na kongresima, simpozijumima i savetovanjima u inostranstvu i u našoj zemlji i objavio više od 190 naučnih radova u međunarodnim i domaćim časopisima, kao i u zbornicima radova sa međunarodnih i domaćih skupova. Objavio je jedan praktikum, jedan udžbenik i dve monografije.
Učestvovao je u realizaciji jednog međunarodnog i dvanaest domaćih projekata koje je finansiralo Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije. Rukovodio je ili je bio član komisija za odbranu 30 diplomskih radova, 7 magistarskih teza i 9 doktorskih disertacija. Takođe je više puta bio član komisija za izbore u viša zvanja saradnika na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu i drugim naučno-istraživačkim institutima u našoj zemlji i inostranstvu.
Na Poljoprivrednom fakultetu obavljao je funkciju direktora Instituta za ratarstvo u periodu 2000-2002. godine. Član Saveta Univerziteta u Beogradu bio je u periodu od 2001-2003. godine. Od 2003. godine predsednik je Komisije za priznavanje sorti krompira Odseka za priznavanje sorti Uprave za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Prof. dr Zoran Broćić je rešenjem Vlade Republike Srbije od 22. аprila 2021. godine imenovan za člana Upravnog odbora Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.
Stručno i naučno usavršavanje imao je u Holandiji i Belgiji (1986, 1998, 2003. i 2015. godine), Rumuniji (2005) i Albaniji (2006) u vezi sa problematikom gajenja krompira. Studijski boravak u Izraelu tokom 1999. godine bio je u vezi sa gajenjem i čuvanjem povrća i krompira. Studijski boravak u Viskonsinu, SAD tokom 2009. godine odnosio se na bio-integralnu zaštitu krompira. Kao gostujući profesor je 2012. godine boravio na Zapadno-Kazahstanskom agrarno-tehničkom univerzitetu Žangir han (Kazahstan) gde je na ruskom jeziku držao predavanja poslediplomcima iz oblasti vezanih za tehnologiju gajenja krompira i povrća.
Istraživačka delatnost i interesovanja prof. dr Zorana Broćića su vezana za proučavanje suzbijanja korova u ratarskim usevima, đubrenja i mere popravke kiselih zemljišta, proučavanje tehnologije gajenja krompira za razne namene, introdukcije novih sorti krompira, kao i primenu agrotehničkih mera zasnovanih na konceptu održive poljoprivrede, primenu novih tehničkih rešenja u navodnjavanju krompira i primenu aeroponik sistema u proizvodnji bezvirusnih mini krtola krompira.
Prof. dr Zoran Broćić je aktivno učestvovao u transferu i primeni novih tehnologija u procesu proizvodnje semenskog i merkantilnog krompira, posebno u brdsko-planinskim uslovima zapadne Srbije. Aktivno je bio uključen u kreiranju kompanije “Solanum komerc” iz Guče, osnovane 1993. godine, koja je specijalizovana za semensku proizvodnju krompira. U toku 2003. godine u okviru PSO projekta sa holandskim partnerima aktivno je učestvovao u implementiranju tehnologije za pranje i pakovanje krompira u uslovima Srbije. Od 2004. godine aktivno je učestvovao u edukaciji proizvođača na terenu i praktičnoj pripremi svežeg voća i povrća za izvoz u Rusku Federaciju. Kao rezultat tog rada je formiranje logističko sabirnih centara gde se roba pripremala za izvoz. Takav jedan centar je i u okviru kompanije Agrodual u Guči.
Od početka 2017. godine prof. dr Zoran Broćić je na čelu stručnog tima koji je uz javno-privatno partnerstvo krenuo u proces revitalizacije Centra za krompir u Guči (partnerska firma je RZ plant). Ponovo je pokrenut rad laboratorije za kulturu tkiva (mikropropagaciju), formiran je multidisciplinarni tim od većeg broja specijalista, dobijene su prve bezvirusne biljke krompira in vitro, koje su aklimatizovane i presađene u sistem aeroponike za dobijanje mini krtola krompira. Ovaj sistem aeroponike je originalno tehničko rešenje koje je prvi put primenjeno u Srbiji za proizvodnju bezvirusnih mini krtola krompira. Istraživanja su pokazala da postoji veliki potencijal i mogućnosti u primeni aeroponike, te da je u odnosu na klasičnu proizvodnju mini krtola preko supstrata i hidroponike ovaj potencijal 5-10 puta veći. Ova metoda može značajno da unapredi naše tehnološko zaostajanje u proizvodnji predbaznog semenskog krompira, pa možda i drugih biljaka gde bi se primenila aeroponika.
Prof. dr Zoran Broćić je održao broja predavanja i praktične radionice sa proizvođačima u cilju transfera novih tehnologija i njihove primene u praksi. Na taj način ostvarivao je povezivanje nauke, struke i prakse, što je od velikog značaja za izvođenje nastave i edukaciju brojnih generacija na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu.


