
Bilo da je proizvodnja rasada bila kontejnerska, hidroponska ili na otvorenom polju u redovima, zajedničko za sve načine je dobijanje kvalitetnog i zdravog rasada kupusa. To znači dobro formirane zdrave biljke, koje imaju 4–6 listova rozete i neoštećen vegetacioni vrh biljke (buduća glavica kupusa). Važno je takođe da biljka ima dobro formiran korenov sistem, koji će omogućiti lako ukorenjavanje i stabilnost biljke. Žilice korenovog sistema moramo maksimalno sačuvati prilikom rasađivanja, jer su one preduslov dobrog ukorenjavanja. To znači da rasad kupusa pre rasađivanja nikada ne čupamo iz zemlje, jer prilikom čupanja dolazi do oštećenja tj. pucanja žilica, što direktno utiče na brzinu primanja rasada i ukorenjavanje.

Kada se gajbe napune rasadom, dobro se zatvori slamom sa strane, i odlaže u šupe ili zasenčeno mesto do sadnje. Nije dobro odmah čupati pa rasađivati kupus. Najbolje je rasad čupati dan ranije a sledeći dan rasađivati, čime se postiže veći efekat u primanju.

Zalivanje rasađenih biljaka vrši se odmah nakon rasađivanja, pogrešno je mišljenje čekati prirodnu kišu da bi se rasadio kupus. Time se često gubi izvestan broj dana, koji se kasnije ne mogu nadoknaditi. Takođe, ukoliko je neophodno, bolje je izvršiti zalivanje pre rasađivanja. Ovo zalivanje ne isključuje ponovno zalivanje posle rasađivanja. Drugo vegetaciono zalivanje vršimo posle 3 do 5 dana. Dobro obezbeđene biljke vodom brzo se oporavljaju i ukorenjavaju.
Dan-dva posle rasađivanja počinje obnavljanje korenovog sistema i to najčešće traje oko 15 dana. U ovo vreme treba i popuniti prazna mesta na parceli, nastala usled propadanja rasada ili njegovog oštećenja.