Suncokret garantuje stabilno domaće snabdevanje i značajan izvozni potencijal

Rukovodilac odeljenja za suncokret Intituta za ratarstvo i povrtarstvo, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Dr Vladimir Miklič, potvrđuje da je Srbija i dalje u evropskom vrhu po prinosima suncokreta, zahvaljujući otpornosti ove uljarice i primeni adekvatne agrotehnike.

Iako je ova proizvodna godina donela značajne izazove poljoprivrednim proizvođačima usled ekstremnih vremenskih uslova i suše, suncokret je opet pokazao svoju robusnost i strateški značaj za poljoprivredu Srbije. Prema procenama stručnjaka Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, uprkos umanjenju roda, domaće tržište ostaje potpuno stabilno i obezbeđeno.

Otpornost genetike i važnost agrotehnike

Umanjenje roda suncokreta ove sezone bilo je neujednačeno i direktno je zavisilo od lokalnih vremenskih prilika.

„Raspored padavina je bio veoma neravnomeran, pa su takvi i prinosi – kreću se od veoma loših do prilično dobrih. To je zavisilo i od tipa zemljišta, a ove godine je posebno došla do izražaja primenjena agrotehnika, koja je u ovako zahtevnim uslovima napravila ključnu razliku,“ objašnjava dr Vladimir Miklič, rukovodilac Odeljenja za suncokret Instituta.

Srbija je u evropskom vrhu po prinosima

Iako su prinosi niži u odnosu na rekordne godine pre sušnih perioda, kada su se kretali oko 3 tone po hektaru , trenutni prosek od oko 2,6 do 2,7 tona po hektaru i dalje svrstava Srbiju među lidere u Evropi.

„Ovaj nivo prinosa, iako nešto manji, potvrđuje stabilnost proizvodnje suncokreta u našoj zemlji. Ono što je najvažnije za našu prehrambenu sigurnost jeste činjenica da proizvodnja suncokreta u Srbiji uvek u potpunosti zadovoljava domaće potrebe. Štaviše, i ove godine ostaje velika količina za izvoz, bilo kao zrno ili kao ulje, što je svakako dobro za domaću ekonomiju,“ ističe dr Miklič.

Rastući trend površina pod suncokretom

Površine pod ovom uljaricom u Srbiji su u stalnom porastu. Prema procenama, u 2024. godini suncokret je posejan na površinama između 270.000 i 290.000 hektara.

Razlog za ovo rastuće interesovanje leži u anatomsko-morfološkim karakteristikama suncokreta, koje mu omogućavaju da crpi vlagu iz dubljih slojeva zemljišta, čineći ga jednom od najstabilnijih ratarskih kultura u uslovima sve češćih suša. Snažan domaći prerađivački sektor, koji ima kapacitete da preradi i veće količine od trenutno proizvedenih, dodatno motiviše ratare da se opredele za ovu sigurnu kulturu.

Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju nastavlja da svojim sortimentom i stručnom podrškom obezbeđuje poljoprivrednicima sigurnost u proizvodnji, čak i u klimatski najzahtevnijim godinama.

 

Galerija fotografija