Uskoro poljoprivrednim proizvođačima sledi najveći posao u ovom delu sezone, a to je setva strnih žita. Svaki ratar pre setve razmišlja i šta će posejati i kolika je optimalna račinica za to. Neki ratari zbog toga izbegavaju kupovinu deklarisanog semena već se odlučuju za „setvu sa tavana“. Naizgled se stvara ušteda, no da li je baš tako?

Stručnjaci Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju apeluju na poljoprivrednike da za setvz koristie deklarisano seme iz više razloga: deklarisano seme je uvek kvalitetnije i prinosnije. „Divljom“ doradom semena koju izvode sami poljoprivrednici, najčešće bez dovoljno znanja i iskustva, uz zaprašivanje neodgovarajućom aktivnom materijom, sami sebi stvaraju probleme u proizvodnji. Na kraju ta prvobnitna računica i planirani veći profit ne budu ostvareni.

Što se tiče rokova setve, najbolji rezultati u poslednjih deset do dvadeset godina ostvareni su onda kada je setva strnih žita počinjala sredinom oktobra. Tada je ujedno i optimalni rok za setvu. U višegodišnjem proseku setva pšenice obavljena između 10. i 20. oktobra davala je najveće prinose, dok je setva posle 10. novembra donosila niže prinose, uz veliku varijabilnost po godinama. U nekim godinama se optimalno rok setve pomera u zavisnosti od vremenskih uslova u tom periodu.

U Institutu za ratarstvo i povrtarstvo razvijene su sorte strnih žita koje karakteriše visok prinos i odličan tehnološki kvalitet zrna, stabilnost i adaptabilnost u različitim agroekološkim uslovima. Do početka setve ostalo je dovoljno vremena, a poljoprivredni proizvođači za stručne savete mogu da se obrate stručnjacima iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.