U svetu raste potražnja za biljnim proteinima. Suncokret u zrnu ima preko 20% proteina i može se smatrati uljanoproteinskom biljnom vrstom. U svetu se radi na tehnološkom iskorišćavanju proteina iz suncokreta, ne samo za stočnu već i za ljudsku ishranu, što će dalje povećati tražnju za suncokretovim zrnom. Konzumni suncokret se gaji na velikim površinama, a u zemljama kao što je Kina ovakvi hibridi dominiraju.

Na proizvodnji može se ostvariti dobar finansijski efekat pa je moguće i povećanje površina u Srbiji. Površine pod suncokretom u svetu polako rastu jer postoji velika tražnja za kvalitetnim suncokretovim uljem i zbog dobre adaptabilnosti suncokreta na različite agroekološke uslove.

Suncokret ima znatno dublji koren od kukuruza, soje i drugih proletnjih useva. Njegova dubina dostiže oko 1,8 metara i u stanju je da vodu i hraniva usvaja iz mnogo dubljih slojeva, što ga čini tolerantnijim na kraće sušne periode.

Dr Vladimir Miklič, rukovodilac Odeljenja za suncokret Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, ističe da smo u 2018. godini imali rekordnu površinu od skoro 240.000 ha pod suncokretom.

Prinosi su takođe rasli, pre svega zbog većeg ulaganja u agrotehničke mere, ali i stalnog poboljšanja sortimenta i povoljnih agroekoloških uslova. Sa proizvodnjom od preko 700.000 tona u 2016. i 2018, Srbija je po podacima FAO (ako se zemlje EU računaju kao jedan entitet) ušla u prvih deset proizvođača u svetu. Sa prinosima od preko 3 t/ha smo često prvi u Evropi. Došlo je i do izmene sortimenta suncokreta, pre svega zahvaljujući uvođenju hibrida otpornih na pojedine grupe herbicida (Clearfield®, Clearfield®Plus, SUMO/Express®), što je omogućilo lakšu borbu protiv korova.

Suncokret se u Srbiji gaji na površinama iznad 200.000 ha. Razlog je pre svega u stabilnosti prinosa u odnosu na druge proletnje useve, a sasvim sigurno i u manjim ulaganjima. Prinos je stabilan, pre svega zbog anatomsko-morfoloških svojstava biljaka suncokreta. Ako se uporede prosečni prinosi suncokreta i drugih ratarskih useva proteklih godina, jasno je da su prinosi suncokreta najstabilniji i pored očiglednog uticaja globalnih promena klime. Suncokret je važan usev u plodoredu i dobar predusev za mnoge biljne vrste.

Dr Vladimir Miklič podseća da Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada, institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju ima jedan od najjačih oplemenjivačkih programa suncokreta u svetu. Među prvima u svetu davne 1978. stvorili smo hibride suncokreta, a tadašnja Jugoslavija je bila među prvim zemljama u kojima su sorte suncokreta u potpunosti zamenjene hibridima. Prvi u svetu, a još uvek najbolji izvor tolerantnosti na tada potpuno novu bolest Phomopsis sp. pronađen je upravo u Novom Sadu.

Bili smo prvi u Evropi sa registrovanim Clearfield® hibridom i među prvima sa Sumo hibridima. Dobitnici smo nagrada “Najbolje iz Vojvodine” i “Najbolje iz Srbije” za naše hibride Rimi i NS Sumo 1 PR.

Do danas je u Novom Sadu stvoreno blizu 700 hibrida suncokreta koji su registrovani u 26 zemalja sveta, od toga 117 samo u Srbiji. Od ukupnog broja, 239 su zajednički hibridi stvoreni sa najvećim svetskim kućama. Poslednjih godina naša nova generacija hibrida (NS Ronin, NS Kruna, NS Romeo…) dominira u ogledima poljoprivredno-stručnih službi naše zemlje.

Zbog uticaja klimatskih promena na poljoprivrednu proizvodnju, dr Vladimir Miklič ističe da je dobar pravac u borbi protiv klimatskih promena uvođenje u proizvodnju ranijih hibrida suncokreta, jer oni ranije prolaze kroz kritične faze rasta i razvoja, u vreme kada su spoljašnji uslovi, još uvek najčešće, relativno povoljni. S obzirom na češću pojavu olujnih nepogoda, trebalo bi gajiti niže hibride sa čvršćim stablom, koji su tolerantniji na poleganje. Tipičan primer hibrida koji je bolje prilagođen na nove uslove sredine je jedan od naših najboljih novih hibrida NS Kruna, koji spada u grupu ranih hibrida, niskog rasta i tolerantan na poleganje.

Međunarodna konferencija o suncokretu u organizaciji novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo i International Sunflower Association (ISA), na čijem je čelu dr Vladimir Miklič, trebalo je da bude održana u junu 2020, ali je usled trenutne epidemiološke situacije izazvane virusom Covid 19 odložena za 21-24.juni 2021. Konferencija se održava svake četvrte godine i spada u najveće događaje te vrste u svetu.

Da bi neka institucija postala domaćin ovakve konferencije, mora imati vrhunski nivo istraživanja na suncokretu, a dodatni uslov je da dolazi iz zemlje sa značajnim nivoom proizvodnje suncokreta. Organizacija ovakve konferencije velika je čast za naš Institut, ali i za Srbiju kao značajnog svetskog proizvođača suncokreta i govori o tome koliko smo cenjeni u svetu. Važno je podsetiti da je naš Institut 1988. godine bio domaćin ovakve svetske konferencije, te da smo prvi u svetu kome su ova čast i poverenje ukazani  po drugi put. Očekuje se da će se na konferenciji okupiti preko 500 vrhunskih svetskih stručnjaka u svim oblastima proizvodnje suncokreta, počevši od oplemenjivača, biotehnologa, fitopatologa, herbologa, entomologa, semenara, tehnologa prerade, ekonomista i stručnjaka svih drugih profila koji se bave suncokretom. Biće izneta najnovija svetska naučna dostignuća, a velike svetske kompanije će predstaviti novosti iz domena tehnologije gajenja suncokreta.

Dr Vladimir Miklič očekuje dalje povećanje površina pod suncokretom, kao i povećanje prinosa, veće zahteve za kvalitetom ulja, primenu novih tehnologija gajenja, ali i nove izazove proizvođačima koji će se morati rešavati u sadejstvu sa strukom i naukom.

 

Izvor: „Za našu zemlju“