Tropsko leto nagoveštava da će ova godina biti jedna od najtežih u ratarskoj proizvodnji. Početak vegetacije kukuruza je praćen je sušom, gotovo bez zaliha zimske vlage, potom je usledila smena toplog i hladnog perioda, a u junu i julu su zabeležene ekstremno visoke temperature, koje će uticati na rod.

Kukuruz, koji je ove godine posejan na preko 900.000 hektara širom naše zemlje, važi za toploljubivu biljnu vrstu, ali troši velike količine vode. Temperature preko 35 stepeni mu ne pogoduju, jer dolazi do zaustavljana fizioloških procesa.

U proseku, hibridima kukuruza svih FAO grupa, za naše agroekološke uslove, neophodno je od 130 do 140 milimetara padavina u toku jula. S obzirom da je u preteklom mesecu zabeleženo malo padavina, to će se odraziti na rezultate. Ove godine rod će zavisiti od lokalnih vremenskih prilika, pa parcele na  kojima je padala kiša u poslednjih mesec dana izgledaju bolje od ostalih, što je slučaj u Bačkoj, navodi dr Goran Bekavac iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.

Uvođenje sistema za navodnjavanje zahteva izuzetno velika finansijska ulaganja i poznavanje tehnologije, te uprkos klimatskim promenama, koje nam donose duga, topla leta, sa malo padavina, dr Bekavac veruje da će kukuruz moći da se gaji u sistemima suvog ratarenja, ali da mora da se promeni tehnologija proizvodnje kako bi se ostvarili željeni rezultati.

Svesni klimatskih promena, stručnjaci iz Instituta stvaraju NS seme hibride kukuruza koji su otporni na sušu, kako bi uprkos nedostatku padavina, uz savete i pravilnu agrotehniku, poljoprivrednim proizvođačima doneli dobre rezultate. Za sve stručne savete poljoprivredni proizvođači mogu da se obrate stručnjacima iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.