Setva strnih žita je u toku, a svi poljoprivredni proizvođači sa kiselim zemljištima se odlučuju na setvu sorti tritikalea. Ova biljna kultura se uspešno gaji i na slabijim ali i na peskovitim zemljištima na kojima kukuruz ne može da uspe, a pšenica, ovas i ječam će imati nizak prinos. Tritikale ima snažan koren, velike sposobnosti usisavanja, stoga zahteva manje snabdevanje vodom, a samim tim mnogo bolje podnosi sušni period. Prema rečima dr Milana Mirosavljevića, rukovodioca Odeljenja za strna žita, Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, novosadska sorta tritikalea Odisej je veoma otporna na poleganje i zimu, a njena upotrebna vrednost je višestruka.

-Ozimi tritikale Odisej, predstavlja odličnu sirovinu za dobijanje slada u industriji piva, a u mešavini sa pšenicom služi za spravljanje hleba. Ova biljna vrsta koristi se i kao stočna hrana. Odisej ima vrlo dobru otpornost na bolesti, kao i odličnu otpornost na poleganje.- rekao je dr Mirosavljević.

Tritikale brzo napreduje, ima snažno bokorenje, što dovodi do zasenjivanja zemljišta, a samim tim i onemogućavanja rasta korovima. Takođe, potrebno je uz to dodati i adekvatnu gustinu setve – treba da iznosi oko 550 klijavih zrna po kvadratnom metru. Otporniji je i na niske temperature od pšenice, karakterište ga bolja tolerantnost na nagla otapanja snega, kao i na stvaranje ledene pokorice. Upravo ove karakteristike ga čine pogodnim za uzgoj u planinskim područjima, na višim nadmorskim visinama, gde su temperature znatno niže. Zbog svog snažnog korena otporniji je na sušu, koja mu ne smeta ni zbog voštanih prevlaka na listu i dužeg zadržavanja vode u citoplazmi ćelija. Tritikale najbolje uspeva na černozemima, ali daje dobre rezultate na lakim peskovitim zemljištima i tresetištima. Pogodan je za gajenje u onim usevima gde pšenica daje konstantno niske prinose i loš kvalitet zrna, a posebno na većim nadmorskim visinama, gde pšenica ne uspeva. Tritikale se koristi za spravljanje koncentrovane stočne hrane, za koju se upotrebljava zrno. Hranljiva vrednost zrna je na nivou pšeničnog. U ishrani domaćih životinja ova biljna kultura može zameniti zrno ovsa, krmnog ječma i drugih žita. Zrno tritikalea je odlična sirovina za proizvodnju bioetanola, dok sporedni proizvodi kao što su slama i pleva predstavljaju važnu komponentu za izradu građevinskog termoizolacionog materijala. Slama se koristi u stočarskim objektima kao prostirka za domaće životinje, za pokrivanje građevinskih objekata ili u industrijskoj preradi za dobijanje celuloze i drugih hemijskih materija. Osim toga sadrži dobar udeo aminokiseline lizin – 0,52 odsto. Međutim, ono što je važna prednost ove biljne kulture, jeste da zrno tritikalea sakupi više belančevina od zrna svojih „roditelja“.

Za sve stručne savete poljoprivredni proizvođači mogu da se obrate stručnjacima iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju kako bi zajedno ostvarili najbolje rezultate i obezbedili prehrambenu budućnost naše zemlje.