Kraj žetve, odnosno sazrevanje strnih žita, stiglo je gotovo tri nedelje ranije nego bilo koje godine. Vegetacioni period je bio  rezultat izmenjenih klimatskih uslova. To je napravilo veće probleme sa žitom u zemljama poput Francuske i Nemačke. Kada je reč o Ukrajini predviđa se da prinos za trećinu manji nego ranijih godina. U našoj zemlji pšenica je pokupljena sa 90 odsto površina. U narednim danima očekuje i preostalih 10 odsto. Pčenice koje su na brdskim predelima malo kasnije sazrevaju , pa je njihova žetva prakrtično poslednja.

Potekla godina, donela je mnogo izazova sa kojima su se suočili poljoprivredni proizvođači. Zimski meseci su bili topliji, klasične zime gotovo i da nije bilo. Mirovanje vegetacije nije ni postojalo. Vreme primene mineralnih đubriva se moralo prilagođavati novom rasporedu padavina. Program zaštite je trebalo adaptirati na novonastale uslove. Sad kada je praktično kraj žetve , sa ukupno posejanih 550.000 hektara, prosečn prinos biće oko pet tona zrna po hektaru.

Cena pšenice neće pokriti troškove proizvodnje svima

Trenutna otkupna cena je oko 20 dinara plus PDV, što neće pokriti troškove proizvodnje svima. Samo onima koji imaju prosečan prinos ili iznad njega. Prinose niže od proseka mogu da očekuju oni koji su štedeći sejali nedeklarisano seme, a takvih je više od 60 odsto.

– Poslednjih desetak godina imamo jedan jasan trend da se sve više i više povećava udeo tog nesertifikovanog ili semena sa tavana. Pre desetak godina je 60 odsto bio udeo sertifikovanog semena sada imamo obrnutu situaciju. Ovo je jedna od prvih ušteda, mada postavlјa se pitanje da li je to baš ušteda. Ipak govorimo o semenu koje nema svoju jasnu upotrebnu vrednost. – rekao je dr Milan Mirosavlјević, upravnik Odeljenja za strna žita Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. On dodaje da Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju već decenijama razvija sorte koje mogu da odgovore svim izazovima našeg podneblja i koje osiguravaju kvalitetan prinos. Prema njegovoj proceni trećina polјoprivrednika opredelјuje se za semena domaćih proizvođača, što je doro jer  domaći naučnici imaju odgovor na klimatske promene.

– Na Institutu za ratarstvo i povrtartvo u Novom Sadu više od decenije radi na sortama koje na ovom podneblјu mogu da odgovore najbolјim prinosima uprkos sve većoj promenjivosti klime – zaključuje Mirosavljević.

Stručnjaci smatraju da će cena od 20 dinara bez PDV verovatno porasti za još koji dinar. Koliko tačno zavisi od cene po kojoj se pšenica bude izvozila.