U tradiciji dugoj preko 80 godina Institut za ratarstvo i povrtarstvo, institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju koji se bavi oplemenjivanjem i semenarstvom, ima preko 1.400 registrovanih sorti i hibrida. Novosadske sorte i hibridi registrovani su u 26 zemalja sveta, gde se i uzgajaju.
Dr Vladimir Miklič, pomoćnik direktora za međunarodne komercijalne poslove Instituta, prošle nedelje je predstavio dostignuća Instituta u oplemenjivanju suncokreta na 1. razvojnoj konferenciji slovenačke poljoprivrede.
Novosadski Institut je najpoznatiji u Evropi po programu oplemenjivanja suncokreta. Prvi hibridi suncokreta u svetu oplemenjeni su 1978. godine u Institutu u Novom Sadu, a iste godine je to uspela i Rumunija, ističe dr Miklič. Prema njegovim rečima, Slovenija prodaje najviše hibride suncokreta koji sadrže 85 odsto oleinske kiseline, a njeno ulje je tri puta stabilnije od konvencionalnog suncokretovog ulja.
Klimatske promene, koje donose više temperature i više suša, označavaju početak zlatnog doba za suncokret. Suncokret ima dublji korenov sistem od prosa, pšenice i kukuruza, pa može da crpi vodu i iz dubljih slojeva zemlje. Pored toga, Evropa je gladna proteina, ali ne želi genetski modifikovane proteine iz Južne Amerike, pa potražnja za suncokretom raste, objašnjava dr Miklič.
Novosadski suncokret se gaji i u Japanu i Finskoj
Do sada je gajeno više od 700 hibrida suncokreta, a na svakom osmom hektaru rastu novosadski hibridi suncokreta. Zanimljivo je da se NS seme hibridi suncokreta već šest godina gaje i u Japanu, gde se koriste za zeleno đubrenje i fitoremedijaciju ili ekotehnološko čišćenje zemljišta kontaminiranih radioaktivnim materijama. NS seme hibride suncokreta otkupljuju i Finci, a suncokret seju da bi se sačuvali oprašivači, navodi dr Vladimir Miklič.
Najveći proizvođači suncokreta u svetu
Ukrajina i Rusija su glavna tržišta za proizvodnju suncokreta. U ove dve zemlje suncokret raste na skoro 15 miliona hektara, a u svetu na 28 miliona hektara. Rusija će ove godine posejati suncokret na osam miliona hektara, koliko i prethodnih godina. Setva u Ukrajini biće skromnija zbog rata – procenjena je na 4,5 miliona hektara, dok je prošle godine suncokret posejan na 6,5 miliona hektara. Glavna prednost Ukrajine je u zemljištu – u crnoj zemlji ili černozemu, najplodnijem zemljištu u Evropi.
Srbija proizvodi najviše semena suncokreta po hektaru
Srbija ostvaruje najveći prinos semena suncokreta, i to tri tone po hektaru, potom sledi Ukrajina sa dve tone po hektaru, dok je u Rusiji prinos upola manji, što iznosi jednu tonu po hektaru, ali ipak donosi prihod. Stoga ne čudi što Rusija predviđa da će u narednih deset godina uzgajati suncokret na dodatna dva miliona hektara, u Sibiru, gde ranije nije uspevalo zbog veoma niskih temperatura. Dr Miklič podseća da Srbija ove godine seje suncokret na oko 20 odsto većoj površini nego prošle godine, a slične poteze očekuje i od drugih zemalja. Međutim, Ukrajina, koja je najveći proizvođač suncokreta, ne može se zameniti. Sve je izvesnije da ćemo koristiti druga vrsta ulja umesto suncokretovog. Jedna opcija je ulje od uljane repice, jer uljana repica raste na više hektara nego suncokret širom sveta. Ako nema bolje alternative, koristićemo sojino, možda čak i palmino ulje, čemu se i dalje protivimo iz ekoloških razloga, rekao je dr Miklič.
Cena semena suncokreta može da se udvostruči
U Srbiji se procenjuje da će cena suncokretovog semena sa prošlogodišnjih 50 centi po kilogramu ove godine porasti sa 70 centi po kilogramu, a u tom slučaju će litar suncokretovog ulja koštati tri do četiri evra. Oni koji to mogu da priušte kupovaće suncokretovo ulje, dok će drugi birati jeftinija ulja drugih biljnih vrsta, navodi dr Vladimir Miklič.
Izvor: Agro Biznis