Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad je obeležio jubilarno 50. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije na Zlatiboru. Kao i proteklih godina, bila je to prilika da se na jednom mestu okupe naučni radnici Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, kao domaćini i organizatori ovog skupa, i agronomi i poljoprivredni proizvođači iz cele Srbije.
Bogat program predavanja sa ciljem da se već ove sezone nova dostignuća i preporuke implementiraju u praksu, kao i svake godine, pratili su i proizvođači rekorderi Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad koji su to i potvrdili svojim postignutim rezultatima. Evo šta su rekli neki od njih…
Miomir Crveni, proizvođač iz Turije koji se poljoprivredom bavi od detinjstva, tradicionalno koristi u svojoj proizvodnji sorte i hibride NS brenda na preko 200 ha zemlje.
Prateći sva dostignuća Instituta za ratarstvo i povrtarstvo koristi najnovije sorte soje, pšenice i kukuruza. Od sorti soje zastupljene su Sava, Maximus, Apolo i nova sorta Fantast koja je u sušnim uslovima postigla prinos od 3.800 kg/ha, dok su ostale postigle prosečan prinos 3.300 kg/ha. Sorte pšenice koje seje ovaj proizvođač su Zvezdana (9.000 kg/ha) i Dika (8.350 kg/ha), a hibridi kukuruza NS7020 i NS6102.
Stevica Gajić iz Bačke Palanke na svom poljoprivrednom gazdinstvu od 500 ha gaji uljanu repicu, ječam, suncokret, kukuruz, soju, a od povrća krompir i paradajz. Pšenica zauzima oko 50 ha sa sortama Zvezdana i NS 40S (prosečan prinos 8.000 kg/ha). Od kukuruza seje hibride NS 6102 (10.000kg/ha) i NS 7020 (9.500 kg/ha). Za sigurnu proizvodnju soje seje sortu Sava (stabilni prinosi oko 3.800 kg/ha), a posebno izdvaja novu sortu Fantast, koja je otporna na poleganje i u sušnim uslovima postiže prinos čak od 4.100 kg/ha. Izuzetno je zadovoljan hibridima suncokreta Fantazija (4.000 kg/ha), dok su Duško i Orfej uz odličan prinos otporni na poleganje. Uljana repica, biljna kultura sa perspektivom, pokazala je da čak i na lošim zemljištima, kakva je bila situacija protekle godine na parcelama Stevice Gajić, postiže prinos i preko 2.500 kg/ha zahvaljujući izuzetnim sortama – Zlatna i Slavica (4.000 kg/ha, 2014). Sorta ječma Nonius je u sistemu plodnosti zemljišta uz regulator rasta dostigla prinos od 7.000 kg/ha.
Svetislav Grujić iz Ravnog sela tradicionalno gaji isključivo naše sorte pšenice i soje. Svetislav se devedesetih godina vratio iz grada na selo, obnovio porodičnu mehanizaciju, povećao površine i počeo aktivno da se bavi poljoprivredom. Od pšenice ističe sorte NS 40S i Ilina, a od soje – Apolo, Maximus, Sava, Rubin i Fantast. Sa pšenicom postiže prinose od 8.900 kg/ha, sa sojom oko 4.000 kg/ha, dok sa sortom Apolo postiže čak prinos od 4.700 kg/ha na površini od 3 ha. Posebno je pohvalio Institut za ratarstvo i povrtarstvo, čiji stručni i naučni radnici daju uvek prave savete na parceli.
Zoran Lambeta, proizvođač iz Gajdobre, poznat je po posedovanju izuzetno kvalitetne zemlje na kojoj Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad može najbolje da pokaže svoje rezultate. Porodično gazdinstvo Lambeta obrađuje oko 220 ha zemlje, a bavi se isključivo ratarskom proizvodnjom. U predstojećoj sezoni soja će zauzeti 60%, pšenica 15%, a kukuruz će biti zasejan na ostatku površine. Svake godine izvodi oglede pšenice da bi se proizvođačima pokazalo koje su sorte najrodonosnije za naše uslove gajenja. Sorte pšenice koje proizvodi su Simonida, NS 40S, Zvezdana, Pobeda i Rapsodija. Pobeda kao dobra i stabilna sorta (u nepovoljnoj 2015. prosek 8.200 kg/ha) u setvenoj strukturi služi za poređenje ostalih sorti. Prethodnih godina sa sortom Gora postigao je prinos od 9.200 kg/ha, dok je Zvezdana dala 8.700 kg/ha. Već duži niz godina soja je najviše zastupljena na površinama ovog gazdinstva. Iz nulte grupe zastupljene su sorte Valjevka i nova sorta NS Princeza, koja rezultatima opravdava svoje ime. Iz prve grupe, izdvaja se nova sorta NS Apolo, a nekadašnju sortu Balkan je iz proizvodnje danas potisnula sorta Sava, koja je sada najviše zastupljena na njihovim površinama. Iz druge grupe proizvodi sorte Veneru i Rubin, dok se u ogledima nalaze NS Fantast i NS Zita koje će u ovoj 2016. zauzeti određene površine.
Lambeta posebno naglašava da obavezno svake godine po skidanju useva vrši analizu zemljišta i na osnovu rezultata, kao i po preporukama stručnjaka iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, primenjuje i zaorava mineralno đubrivo, zatvara brazdu i tako pripremljeno zemljište čeka proleće. U zimskom periodu, uz pomoć Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad i svoje zamljoradničke zadruge „Agrogaj“, organizuje zimska predavanja gde naučni radnici i agronomi iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad edukuju proizvođače kako da nastupe u proizvodnoj godini i koji sortiment da odaberu. Što se tiče proizvodnje kukuruza, po preporuci naučnih stručnjaka iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, nikada se ne opredeljuju za jedan hibrid, već u proizvodnji imaju zastupljeno više FAO grupa: NS 3014, NS 4023, NS 40 51 (novi hibrid), NS 5051, NS 6030, NS 6010, NS 6102 (rekorder 2014), NS 7020 i NS 6140 (novi hibrid) koji je sa prinosom od 8.000kg/ha bio u samom vrhu u proizvodnoj 2015. u lošim meteorološkim uslovima. Lambeta je posebno naglasio novi rani hibrid NS 3022 koji je prinosan, brzo otpušta vlagu, a uz to adaptabilan za naše uslove gajenja. Ovakvi svetski rezultati sigurno ne bi bili postignuti bez stalne komunikacije sa semenarima i selekcionerima, a posebno promoterima iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, izjavio je Lambeta. Promoteri su uvek prisutni na njihovim njivama, otklanjaju nedoumice, daju savete. Posebno mu je zadovoljstvo što se Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad kao semenarska, naučna, edukativna i organizaciona ustanova nalazi u srcu Vojvodine. Ove kvalitete potvrđuje i jubilarno 50. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije održano na Zlatiboru za čiji naziv i dodatak reči „poljoprivrednik“ je i sam bio inicijator. Povezati nauku, struku, poljoprivrednu tehniku i okupiti poljoprivrednike iz cele Srbije na jednom mestu razradom raznih tema na predavanjima, okruglim stolovima, druženjima, može samo Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad. To je način da obrazovaniji poljoprivrednici koristeći sortiment Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, koji je prilagođen našim agroekološkim uslovima, primene savete na svojim njivama već u predstojećoj sezoni.
Vaci Antal iz Telečke se tradicionalno, porodično bavi ratarstvom i stočarstvom. Od NS semena, najzastupljeniji su kukuruz i suncokret. Poseduje oko 40 goveda što uslovljava proizvodnju krmnog bilja na 6 ha, od čega je najzastupljenija lucerka, sorta Banat. Od kukuruza prisutni su hibridi: NS 540, NS 640, NS 6010, NS 6030, a od prošle godine po preporuci svog promotera kao proizvodni ogled zasejao je novi hibrid NS 6140. Od starijih hibrida ističe NS 540 za kombajniranje, sa odličnom težinom zrna i dobrim prinosima. Kao posebnu agrotehničku meru ističe unošenje stajnjaka (pošto se bavi stočarstvom), zaoravanje žetvenih ostataka tanjiračom i primenu mineralnih đubriva. Uprkos lokalitetu (gornji teren Telečke), sa oskudnim padavinama, ovakva tehnologija gajenja sa kvalitetnim semenom koje nudi Institut za ratarstvo i povrtarstvo daje odlične rezultate (preko 10.000 kg/ha). Od hibrida suncokreta, proizvodi Fantaziju, Rimi i Duško (prosek 3.500 kg/ha). Zadovoljan i počastvovan što po prvi put prisustvuje Savetovanju agronoma i poljoprivrednika, zahvalio se na pozivu Institutu za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad.
Duško Milanović iz Čuruga, u porodičnom gazdinstvu obrađuje 950 ha zemlje na kojoj gaji soju (300 ha – Sava, NS Princeza, Victoria, Venera, Trijumf, Fantast i Valjevka), pšenicu (250 ha – Simonida, NS 40), Sumo hibride suncokreta (100 ha), na ostalim površinama kukuruz (NS Ultra i NS 4023), dok ga je farma bikova i ovaca opredelila i na proizvodnju krmnog bilja. S obzirom na veliku površinu, povoljna cena je jedan od glavnih razloga zašto se opredeljuje za NS sortiment. Uvek prisutan na savetovanjima Instituta, ove godine posebno zadovoljstvo je istakao direktnim kontaktom sa rukovodiocem Odeljenja za krmno bilje, što će mu omogućiti bezbedan i rentabilan ulazak u ovu proizvodnju. Postojećih 75 ha pod zalivnim sistemom, Milanović će ove godine proširiti na još 100 ha. Motiv za uspešnu proizvodnju na ovolikoj površini Milanović zajedno sa svojom suprugom pronalazi u svojih divnih petoro dece.
Steva Rankov, proizvođač iz Bajše, najviše proizvodi pšenicu (NS 40S), ječam (Nonius), kukuruz (posebno izdvaja NS 6102 i NS 7020) i soju (Rubin i Fantast). Posebno ističe fantastične prinose soje koji su u proseku 3.000 kg/ha. Zadovoljan saradnjom sa Institutom za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad i rezultatima koje postiže sa NS sortimentom u uslovima Telečke visoravni, Rankov postavlja i mikrooglede kukuruza i soje. Ovaj proizvođač ima kratku devizu – ne idi dalje od svoje kuće!
Marko Popov iz Ostojićeva je proizvođač uljane repice na 5 ha, gde je sa sortom Zlatna postigao prinos od 3.800 kg/ha u vrlo lošim, teškim uslovima zemljišta. Popov ističe posebno NS 40S sortu pšenice koja u takvim uslovima daje stabilan, siguran prinos i nikada ne poleže.
Goran Todić iz Stajićeva ima najviše zastupljenu sortu pšenice NS 40S koja se ističe prinosima, a zatim slede Ilina i Zvezdana. Seje ozimi i stočni ječam (Nonius i Atlas), a od kukuruza hibride – NS 6010, NS 6030 i novi hibrid NS 6140.
Milan Ćurčija iz južnog Banata, mesto Kupinik, organizuje sopstvenu proizvodnju na 1.000 ha. Od pšenice su zastupljene sorte – Simonida, NS 40S, Zvezdana, Pobeda, a od soje – Sava, Trijumf, Fantast. Hibrid NS 444 ultra se izdvaja u proizvodnji kukuruza, a kod suncokreta – Duško i Oskar.
Slobodan Mihailov iz Elemira proizvodi na 40 ha isključivo NS seme. Intenzivno stočarstvo ga je najviše opredelilo za proizvodnju kukuruza. Sa hibridom NS 6102 je pre dve godine postigao čak prinos od 13.000 kg/ha sa 18% vlage, a zadovoljan je izuzetno i hibridima NS 7020 i NS 6030. Od pšenice koristi isključivo sortu NS 40S, s kojom je prošle godine u nepovoljnim uslovima ostvario prinos od 7.300 kg/ha. S obzirom da u Banatu baš ne pogoduje klima proizvodnji soje, seje pretežno sortu Valjevka iz nulte grupe zrenja. Zbog problema širokolisnih korova, od suncokreta se seju Rimi hibridi koji postižu prosečan prinos od 3.500 kg/ha. Preporuka sortimenta i tehnologije gajenja je izuzetno važna za lošije zemljišne uslove ovog terena. Zanimljiva predavanja na jubilarnom 50. Savetovanju agronoma i poljoprivrednika na Zlatiboru omogućila su mu dobijanje informacija koja će već u proleće primeniti u proizvodnji.
Stevan Grubački iz Zrenjanina obrađuje u porodičnom gazdinstvu 100 ha zemlje, pri čemu preovlađuju kukuruz i pšenica. Prošle godine zasejao je ogled Ultra hibrida (NS 444, NS 5041, NS 640) na parceli koja je bila izuzetno zakorovljena divljim sirkom. Ovom tehnologijom gajenja, parcela je očišćena od divljeg sirka, a ultra hibridi su u nepovoljnim uslovima dali izuzetno visoke prinose (7.600-8.700 kg/ha). Od pšenice, Grubački gaji Simonidu koja je u hektolitrima neprikosnovena, zatim NS 40S i Zvezdanu. Izvođač je i demo ogleda kukuruza i strnih žita.
Đorđe Milotin iz Toraka obrađuje 110 ha zemlje. Sorte pšenice – Zvezdana (8.900 kg/ha), Simonida (8.000 kg/ha), Dika i Ilina su zastupljene na 55 ha, a pravilo je da pored standardnih sorti svake godine ubaci po jednu do dve nove sorte. Od kukuruza prioritet daje hibridima NS 6030 i NS 7020, a za predstojeću sezonu u planu su NS 3022 i NS 4051 za krunjenje. Preporuka sortimenta, kompletna dokumentacija za kvalitet semena – deklaracija, kao i pravovremeno stizanje semena za setvu samo su neki od razloga po čemu ovaj proizvođač ističe baš ovu domaću semensku kuću.
NS sorte i hibridi, kojima je jedna od glavnih karakteristika adaptabilnost na različite uslove gajenja, postižu rekordne rezultate i u Centralnoj Srbiji. Evo i samo nekih od primera…
Radiša Radisavljević, proizvođač iz okoline Despotovca (Medveđa), Pomoravski okrug, sa zadovoljstvom koje potvrđuje osmeh na njegovom licu, uvek rado priča o svom favoritu hibridu suncokreta – NS Oskar. Zašto? NS Oskar je visokouljni hibrid sa sadržajem ulja od 48-50%. Spada u grupu srednjekasnih hibrida, nije prevelike visine te pogoduje kombajniranju. Ako se gaju u plodoredu, uz adekvatno primenjenu agrotehniku (kontrola plodnosti zemljišta i đubrenje na osnovu analize, upotreba stajnjaka, zaoravanje žetvenih ostataka, pravovremena setva) daje fantastične rezultate. To potvrđuje i prinos ovog primernog proizvođača, koji je na oglednoj parceli od 10 ari sa ovim hibridom u 2015. godini postigao prinos od 5582 kg/ha, odnosno rekordan prinos od 6.190 kg/ha, 2014. godine.
Božidar Divnić iz okoline Valjeva postiže izuzetne rezultate sa hibridom NS Fantazija, dok je Dragiša Jovanović iz Istočne Srbije poznat po proizvodnji ječma, sorte Nonius.
Svi su se složili u jednom: znanje, kvalitet, podrška u tehnologiji proizvodnje i saveti naučnih radnika i promotera Instituta za ratarstvo i povrtarstvo rezultat su dugog uspešnog postojanja Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, vodećeg domaćeg brenda! Dela govore!
[do action=”fb-foto”]https://www.facebook.com/media/set/?set=a.10153940421409824.1073742095.56790329823&type=3&uploaded=12[/do]