Suša će ove godine umanjiti rod suncokreta od 10 do 15 odsto od desetogodišnjeg proseka, prognoza je Odeljenja za suncokret Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Instituta od nacionalnog značaja. Otkupna cena suncokreta od 37 dinara je niža nego prethodnih godina, ali  je evidentno da će površine pod ovom kulturom nastaviti da rastu jer je suncokret daleko otporniji na klimatske promene od ostalih ratarskih kultura.

-Suncokret je jedna od najvažnijih stavki srpskog polјoprivrednog izvoza jer za razliku od drugih ratarskih kultura, u izvoz ide u prerađenom obliku, kao ulјe. Iako su prinosi manji, otkupna cena neće biti veća. Zaradiće samo polјoprivrednici koji imaju prinose veće od tri i po tone po hektaru. Površine pod suncokretom rastu iz godine u godinu i sada dostižu od 270.000 do 280.000 hektara. Nekad se nije đubrilo, uvek se više ulagalo u kukuruz. Sada je drugačije. Za desetak godina suncokret neće moći ni bez navodnjavanja –  rekao je dr Vladimir Miklič rukovodilac Odelјenja za suncokret Instituta za ratarstvo i povrtarstvo i dodao da ne stoje argumenti polјoprivrednika koji kažu da imamo najnižu otkupnu cenu suncokreta u regionu, te da se ulјare dogovaraju oko otkupne cene.

-Svuda je cena relativno niska, mnogo je faktora koji na to utiču. Što se tiče eventualnih dogovora fabrika o tome koju će cenu ponuditi proizvođačima, ja dugo sarađujem sa njima, a takvih saznanja nemam. Mislim da to tako ne ide. Velika je prednost Srbije što ima tako jak prerađivački sektor, vrlo moderan i velikih kapaciteta. U solidnim godinama to je od 700.000 do 750.000 tona suncokreta. Slično će biti i ove godine. Suša je uzela danak u celoj Evropi, koja je najveći proizvođač suncokreta, i moguće  je da na globalnom tržištu bude nestašica ulјa, najpre zbog sukoba Rusije i Ukrajine, koje su i najveći proizvođači. Takve bojazni u Srbiji nema. –  kaže dr Miklič i dodaje da Srbija proizvodi najmanje tri puta veću količinu ulјa nego što troši.

-Ulјe je odličan izvozni proizvod i ta industrija je 90-ih godina uz šećerane finansirala čitavu proizvodnju. Naravno, to su radili kako bi obezbedili sirovine za sebe, ali da nije bilo toga, ogromne površine zemlјišta bile bi zaparložene –  zaklјučuje dr Vladimir Miklič.