Klimatske promene, ekstremno visoke temperature u ovo doba godine uticale su na useve soje koje su u fazi cvetanja. U ovom periodu se razvija i faza formiranja mahuna i nalivanja zrna, koje u uslovima ovakve suše i suvog ratarenja ne mogu da izdrže još dugo. A samim tim ni da daju dobre rezultate. S obzirom na to da trenutno nema nagoveštaja da će doći do značajnijeg pada temperature, osveženja i kiše, veliko je pitanje kako će usevi izdržati ovaj vreli talas.

Stručnjak sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, Odljenje za leguminoze dr Vojin Đukić navodi da su ove uljarice trenutno u završnoj fazi cvetanja i formiranja mahuna. Sve teže se bore sa nedostatkom vlage i visokim temperaturama.

– Svakim danom je sve kritičnije. Rane sorte nalivaju zrno, a kasnije cvetaju. Ukoliko ne bude kiše, u uslovima suvog ratarenja može doći do odbacivanja cveta i mahuna. Na taj način biljka se bori protvi stresa izazvanog visokim temperaturama. To će svakako uticati na prinos. –  navodi dr Đukić i dodaje da su padavine preko potrebne.

– Pre dve nedelje je bilo značajnijih padavina što je odgovaralo soji. Ta vlaga joj uvek koliko toliko pomaže da podnese ovu sušu. Ukoliko ne dođe do novog osveženja, biljke neće moći dugo da izdrže, jer im je voda u fazi cvetanja i nalivanja zrna preko potrebna. – zaključuje dr Đukić.

Da bi seme soje moglo da klija potrebno je da upije 120 – 140 odsto vlage od sopstvene težine. Za normalan rast i razvoj traži područja s minimalnim godišnjim padavinama između 600 – 700 mm. TK = 400 – 700 L. Soja ima veliki transpiracioni koeficijent koji je u stvari količina transpirisane vode u litrima potrebna za izgradnju kilograma suve materije biljke. Ova kultura je osetljiva na sušu, naročito u fenofazi cvetanja. U to vreme optimalna vlažnost vazduha treba da iznosi 75 – 85 odsto, a nikako da spadne ispod 65 odsto. U uslovima veće vazdušne suše sa biljaka otpada veliki broj neoplođenih cvetova, a u uslovima vazdušne i zemljišne suše opadaju i oplođene mahune. Suma vodenih taloga, koja je potrebna tokom juna, jula i avgusta iznosi 300 – 350 mm.

Grinje na obodu useva soje

Uprkos visokim temperaturama za sada nije uočeno odbacivanje cvetova kod soje, ali je pojačano prisustvo grinja. Njihovom razvoju pogoduju ove temperature i odsustvo vlažnosti, tako da su već uočene na pojedinim rubovim parcela ovih useva.

Da bi se sprečilo širenje grinja potrebno je pre svega konstantno kontrolisati i pregledati useve, pre svega po obodu parcele. Sa prvim znacima potrebno je tretirati te delove adekvatnim preparatima i sprečiti dalje širenje u unutrašnjost useva. Preporučuje se da se tretman radi u večernjim časovima i da se isprati situacija nakon toga, a potom ukoliko je potrebno tretman ponovi za 14 dana. Takođe, potrebno je tretman uraditi sa većom količinim vode, od 800 do 900 litara po hektaru. Grinje se hrane sokovima listova, a posledica ishrane je smanjena fotosinteza, zaostajanje biljaka u porastu, sitnije mahune i smanjen prinos.