U periodu od 27. do 30. januara 2025. godine održano je na Zlatiboru tradicionalno Savetovanje agronoma i polјoprivrednika. Na 59. Savetovanju registrovano je 536 učesnika. Tokom tri radna dana održana su dva plenarna predavanja i osam panel diskusija – ukupno 50 naučnih radnika, profesora, predstavnika državnih institucija, kompanija i polјoprivrednih proizvođača.

Moto ovog Savetovanja bio je “Institut u službi nauke i polјoprivrede”

Programski odbor je procenio da akcenat Savetovanja treba da bude na klimatskim i ekonomskim izazovima sa kojima se suočava polјoprivreda celog sveta, regiona, pa tako i Republike Srbije. Ove teme obrađene su u panel diskusijama sa raznih aspekata. Teme panel diskusija bile su sledeće:

Smatra se da su klimatske promene najveći izazov sa kojim se suočava čovečanstvo u XXI veku, posebno polјoprivreda kao „fabrika pod vedrim nebom“.

U cilјu ublažavanja klimatskih promena neophodno je preduzeti niz mera i strategija koje država treba da preduzme u cilјu ublažavanja negativnih posledica. Rešenja moraju biti zasnovana pre svega na rezultatima novijeg oplemenjivačkog programa i iznalaženja adekvatne tehnologije gajenja uklјučujući i održivu polјoprivredu. Najznačajnije mere adaptacije na klimatske promene obuhvataju:

  • Unapređenje oplemenjivačkih programa (selekcija i uvođenje u proizvodnju sorti i hibrida gajenih bilјaka tolerantnih na sušu i visoke temperature – „climate crops“; gajenje sorti i hibrida široke adaptabilne osnove). Svaka proizvodna sezona, kao i različiti regioni proizvodnje imaju svoje specifičnosti, te je izbor sorte i hibrida neophodno prilagoditi sezonskim i lokalnim potrebama. Preporuka NS sortimenta zasniva se na rezultatima višegodišnjih ogleda i istraživanja – od laboratorije do njive;
  • Prilagoditi tehnologiju proizvodnje (čuvanje vlage u zemlјištu; unošenje i povećanje nivoa sadržaja organske materije; pravovremena i adekvatna obrada zemlјišta prilagođena usevu/regionu; diverzifikacija useva; uvođenje pokrovnih useva; racionalna i efikasna upotreba organskih i mineralnih đubriva; ranija setva/ranija žetva; optimalna gustina setve);
  • Izvršiti rejonizaciju proizvodnog područja (ratarsko-povrtarskih kultura)
  • Navodnjavanje, pogotovo semenskih useva, mora biti redovna agrotehnička mera, a preporuku za navodnjavanje treba zajedno da daju agronomi (kada bilјke imaju najveće potrebe za vodom – koja fenološka faza) i meliorativci (kolika da bude zalivna norma i u koliko navrata). Neophodna je saradnja i sa RHMZ kao i „Vodama Vojvodine“. Ovo pitanje je vrlo kompleksno, traži hitna rešenja i još veću pomoć države;
  • Precizna polјoprivreda i digitalizacija su klјučni faktori u ovom procesu s tim da se vodi računa o životnoj sredini;
  • Potrebna je zajednička akcija svih učesnika uklјučenih u lanac polјoprivredne proizvodnje, od proizvođača, preko predstavnika industrije i sektora obrazovanja, uz podsticaje države za uvođenje novih sistema proizvodnje;
  • Republika Srbija i Republika Srpska moraju da podrže koncept održive polјoprivrede EU, što podrazumeva niz mera – od zelene polјoprivredne regulative, agrarne politike, precizne polјoprivrede, edukacije itd.;
  • Edukacije su neophodne za nužan prelaz sa konvencionalnih na nove sisteme proizvodnje i lakše korišćenje digitalnih alatki;
  • Zaklјučeno je da Republici Srbiji i Republici Srpskoj nedostaju savetodavci i da će u narednim godinama njihov broj biti povećan u Srbiji sa 300 na 500 stručnih lica;
  • Tržište je veoma kompleksan i važan mehanizam za celokupnu polјoprivrednu proizvodnju, pogotovo ratarsku, kao i semenarstvo kome treba posvetiti pažnju i na mikro nivou – polјoprivredni proizviđači i na makro nivou – putem agrarne politike;
  • Agrarnom politikom treba stimulisati polјoprivredne proizvođače da na tržištu budu što konkurentniji i pomoći im po pitanju troškovne konkurentnosti, tehnološke konkurentnosti, konkurentnosti kvalitetom i cenovnom konkurentnošću. Nauka i struka treba da odigraju veliku  edukativnu  ulogu po pitanju klimatskih uslova i ekonomskih promena koje su izazvane regionalnim ratovima;
  • Što skorije oformiti Nacionalni polјoprivredni forum.

Budućnost polјoprivrede zavisi od naše sposobnosti da se prilagodimo, inoviramo i prihvatimo klimatske promene kao i nove tehnologije, alate i tehnološka rešenja koja će nam biti od izuzetne pomoći u rešavanju složenih izazova u polјoprivredi u XXI veku. Zato je neophodno da proaktivno odgovorimo na sve izazove kako bi se pokrenuo puni potencijal inovativnih tehnologija u izgradnji ekonomične i održive budućnosti polјoprivrede.

Novi Sad, 03.02.2025.

Za PROGRAMSKI ODBOR INSTITUTA ZA RATARSTVO I POVRTARSTVO,
INSTITUT OD NACIONALNOG ZNAČAJA ZA REPUBLIKU SRBIJU

Prof. dr Dragana Latković
v.d. direktora Instituta