Alternative paljenju strnjike i drugih ostataka biomase
U drugoj polovini leta i početkom jeseni, nakon žetve i ubiranja plodova sa njiva, pojedini poljoprivrednici počinju da pale preostalu strnjiku, kukuruzovinu i druge ostatke biomase. Ova loša navika može da nanese dugoročno veliku štetu mnogima, pa i samom poljoprivrednom proizvođaču. Postoje druga, bolja rešenja, o kojim ćemo govoriti u nastavku teksta. Najvažniji argument zašto ne treba paliti b [...]
Stanje useva kukuruza i očekivani prinosi
Na nekim parcelama koje je zadesilo nevreme, a biljke su polegle i uz to postoje i insekti i vodoležaji, velika je verovatnoća za pojavu truleži. Kukuruz koji razvije aflatoksin ne sme da se koristi ni za ishranu stoke, jer će preko mesa i mleka završiti u organizmu čoveka. Poljoprivredni proizvođači predstavljaju prvu branu od aflatoksina, te oni moraju da pregledaju rod posle žetve, pre nego što [...]
Kako su vremenske nepogode uticale na soju?
Mnogi poljoprivredni proizvođači su svesni prednosti koje donosi gajenje soje i iz godine u godinu je seju na svojim parcelama. Neke su od prednosti gajenja ove ratarstke biljne vrste ogledaju se u tome što ona obogaćuje zemljište na kome je posejana, jer ostavlja u zemljištu 60-80 kg čistog azota, te je odličan predusev mnogim ratarskim kulturama, kao i povoljnom hemijskim sastavom zrna odličnim [...]
Stanje useva kukuruza nakon vremenskih nepogoda
Kako je kukuruz ovog proleća rastao u gotovo idealnim uslovima i prošao kroz najvažnije fenofaze razvoja poljoprivredni proizvođači su se nadali da će ove godine ostvariti odlične prinose. Zbog obilja vlage koren se nije duboko razvio a nevreme koje je pogodilo našu zemlju isčupalo je biljke na nekim parcelama, dok su na nekim parcelama biljke gotovo neoštećene. Ukoliko je biljka nagnuta ka zemlji [...]
Šta je neophodno za uspešnu setvu uljane repice?
Prošle godine uljana repica je posejana na oko 35.000 do 37.000 hektara. Setva uljane je doživela ekspanziju jer su uslovi setve bili gotovo idealni, a godina pre nje je bila loša za jare useve te ne čudi što su se neki poljoprivredni proizvođači odlučili za gajenje ove uljarice. Vegetaciona sezona ozime uljane repice je bila gotovo idealna, bez značajnijih napada insekata u jesen, bilo je dovoljn [...]
Kako je kukuruz podneo vremenske nepogode?
Kukuruz, kao jedna od najčešće gajenih biljnih kultura, ove godine je posejan na oko 900.000 hektara širom naše zemlje. Trenutno se nalazi u fazi nalivanja zrna, što je značajan proces za razvoj klipa. Olujni vetar koji je u sredu zahvatio pojedine regije Srbije naneo je štetu kukuruzu na nekim parcelama. Primećena su različita oštećenja, delimično i totalno poleganje, kao i iscepani listovi. Stru [...]
Kako jare biljne kulture podnose visoke temperature?
Stručnjaci iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju pomno prate klimatkse uslove vezano za ratarske kulture. U nastavku možete pročitati opštu procenu za soju, suncokret I kukuruz. Iako je ostalo još dosta vemena do žetve, poljoprivredni proizvođači strahuju da će ekstremno visoke temperature uticati na prinose kukuruza, suncokreta i soje. Na sv [...]
Rimski šančevi- značajni deo novosadske istorije
Institut za ratarstvo i povrtarstvo, svojim najvećim delom, se nalazi na Rimskim šančevima. Svima je poznat taj naziv, ali šta su zapravo Rimski šančevi? Ova gradska četvrt Novog Sada, okružena naseljima Klisa i Gornje Livade na jugu, gradskom deponijom na istoku, atarom po salašima poznatog naselja Čenej na severu i atarom Rumenke na zapadu, obiluje vrhunskim poljoprivrednim zemljištem, privredno [...]
Uspešno učešće Instituta na Svetskoj konferenciji o soji
Institutu za ratarstvo i povrtarstvo, institutu od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju pripala je čast da bude suorganizator 11. Svetske istraživačke konferencije o soji (WSRC 11), koja se prvi put održala na tlu Evrope nakon 45 godina održavanja. Usled pandemije izazvane virusom korona, konferencija je dva puta odlagana, te je održana ove godine u Beču, a Institut za ratarstvo i povrtarstvo j [...]
Početak žetve na vojvođanskim poljima
Žetva pšenice na vojvođanskim polјima je počela poslednjeg dana juna, a po tradiciji kombajni su prvo ušli u polјa Insituta za ratarstvo i povrtarstvo. Institut je vesnik najvažnijeg posla u godini, jer u narednim danima pšenicu će početi da žanju i polјoprivrednici širom zemlјe. Za razliku od prošlogodišnje žetve ove godine se u posao krenulo desetak dana kasnije, zbog klime koja ove godine nije [...]